Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
19.01.2015. u 12:00

Kad bi sloboda govora značila da se smije reći samo ono što se drugima sviđa, onda to ne bi bila sloboda

Dokle seže sloboda govora? To je jedno od pitanja koje se nameće Europi i svijetu nakon terorističkog napada na redakciju satiričkog magazina Charlie Hebdo u Parizu. Papa Franjo uključio se ovih dana u raspravu o tom pitanju, rekavši da postoje granice u slobodi govora. Čovjek ne smije ismijavati i vrijeđati vjeru drugih ljudi, rekao je papa koji nastoji promovirati međuvjerski dijalog kao ključnu temu svoga pontifikata. Papa Franjo to mora reći, mora u svakoj prilici priznavati i ponavljati da svaka vjera ima svoje dostojanstvo. I sloboda govora ni za jednog vjerskog poglavara nije snažnija od slobode vjeroispovijesti. No činjenica je da nema slobode govora ako taj govor nije među ostalim i uvredljiv. U tome je smisao. Kad bi sloboda govora značila da netko smije govoriti samo ono što se drugome sviđa, onda to ne bi bila sloboda. Poznajem kolumniste koji se uvrijede i misle da su loše obavili svoj posao ako nitko ne ostane uvrijeđen nakon onoga što napišu. U pravoj slobodi govora sasvim je u redu biti uvredljiv.

Problem je kako biti uvredljiv i slobodno govoriti o islamu. Zapravo, ne toliko to samo po sebi, nego kako poslije toga ostati živ. Jer, prema riječima komičara i jednog od velikih liberalnih umova današnje Amerike Billa Mahera, islam se čini kao jedina vjera koja se ponaša poput mafije i čiji će vas pripadnici ubiti ako kažete pogrešnu stvar ili nacrtate pogrešan crtež. Ako vas takav zaključak vrijeđa, to je Maherova sloboda govora. I nije potpuno neutemeljena u činjenicama. Neke od nasilnih ideja u muslimanskom svijetu, poput ideje da osoba treba biti kažnjena smrtnom kaznom ako odluči napustiti islam, nisu rezervirane samo za radikalne džihadiste, za kukolj kakvog ima u svakom žitu. Te ideje dijele i mnogi prosječni muslimani, barem sudeći prema istraživanju javnog mišljenja koje je 2013. proveo istraživački centar Pew. Opasno je generalizirati, ali neki podaci iz tog istraživanja odražavaju stvarno stanje. S uvođenjem šerijatskog zakona u svojim zemljama složilo bi se, primjerice, 86 posto muslimana u Maleziji i 74 posto u Egiptu, a od tog broja ljudi njih 86 posto u Egiptu i 62 posto u Maleziji smatra da je smrtna kazna primjerena za osobe koje odluče da više ne žele biti muslimani (81 i 60 su pak postoci onih koji smatraju da je kamenovanje primjerena kazna za preljub).

Kad bi se toliki postotak Hrvata izjasnio da bi smrt bila primjerena kazna za osobu koja se odrekne katoličke vjere, s pravom biste zaključili da Hrvati gaje neke prilično nazadne i nasilne ideje.

Pa ipak, javljaju se i komentatori koji pokušavaju moralno izjednačiti nasilne ideje u muslimanskom svijetu s nasilnim idejama u kršćanskom svijetu. No činjenica da u tom izjednačavanju moraju otići skoro tisuću godina natrag u povijest, u doba pape Urbana II. i Prvog križarskog rata, govori sama za sebe. Možda u dalekoj povijesti postoji, ali u ovom trenutku, u ovom stupnju razvoja civilizacije znak jednakosti oko toga ne postoji.

Liberalne vrijednosti kao što su sloboda govora, ravnopravnost spolova, ravnopravnost manjina (uključujući i homoseksualnu manjinu) i sekularno obrazovanje doživljavaju se kao izrazito neprijateljske u velikom broju zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom. Pa i među muslimanima koji su doselili u sekularne europske zemlje. Opet, ne treba generalizirati i činjenica je da ne dijele svi muslimani nasilne stavove prema tim vrijednostima, ali broj onih koji dijeli takve stavove i spremni su umrijeti boreći se protiv njih dovoljno je velik da ih se ne može olako ignorirati. Nakon terorističkih napada u Parizu francuski premijer Manuel Valls proglasio je “rat protiv radikalnog islama”. Gradonačelnik Rotterdama Ahmed Aboutaleb, musliman i Marokanac koji je imao 15 godina kad se doselio u Nizozemsku, izjavio je da treba sve imigrante uključiti u društvo, ali “ako ne možete prihvatiti humoriste koji izdaju novine, onda bih želio reći da odj…te”. Prilično oštra poruka, ali poruka koja odražava liberalne principe koji su u osnovi nizozemskog društva. To nije rješenje, reći nekome na grub način da se nosi odavde, iz Europe, ako ne dijeli europske liberalne vrijednosti. Ali u slobodi govora, koja je toliko važna za Europu, netko mora biti slobodan izreći i takvu jednu rečenicu, posebno ako je i sâm musliman i imigrant uspješno integriran u društvo u koje je došao.

>> Napadači na Charlie Hebdo pokopani u neoznačenim grobovima

>> Charlie Hebdo rasprodan u tri milijuna primjeraka!

Komentara 51

TA
takitako
13:26 19.01.2015.

tomislav krasinac..mislim da ti ne bi pisao ovako nesto ako bi ti netko opsovao sve po spisku pred najmilijima,jel tako..i to svaki put,ili mnogo puta

PA
pacoje
13:12 19.01.2015.

muslimani traze samo pravo izrazavanja o izraelu, o njihovim zlocinima...vi zapad ne samo da zabranjujete tu slobodu kritike, nego i pravdate zlocine nad onima koji nemaju ni opcu slobodu ,a kamo li na izrazavanje.

PA
pacoje
13:10 19.01.2015.

onda vi u zapadu niste mjesto koje slobodu postuje, ako vi postujete slobodu zasto onda ne postujete kritike antisemitske !?..zasto se zabranjuje da se izrael kritizira makar i "satiricki"...dali je Bog vazniji ili je izraelska politika vaznija?..zasto nema dozvole "slobode" da se kako se muhammad kritikuje bezpravedno izrrael kritikuje pravedno, zasto se moze pisati vredjanja o bMuhammadu a.s a ne moze se pisati ni prikazati palestinska dijeca ubijana na tisuce i tisuce......ono sto vi medije prozapadne i zapadne mislite da je sloboda , ostali misle da je to vredjanje vjere.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije