Mnogi su se vladari i stanovnici izmijenili na poluotoku u Crnom moru – za Krim su vođene mnoge bitke. Današnji Simferopolj, glavni grad na Krimu, nekad je bio Napulj skitski, u vrijeme kad je na poluotoku bila skitska država, tu su bili i grčki gradovi-države Herson, Feodosija i Pantikapej.
Pod ukrajinsku vlast Krim dospijeva kad kijevski knez Vladimir Veliki osvaja grčki grad Herson 988. godine i Krim postaje dio države Kijevska Rus, države oko koje Ukrajinci i Rusi i danas vode rasprave je li to ruska ili ukrajinska kolijevka. Mongoli na Krim stižu u 13. stoljeću, a kad se njihovo carstvo raspalo, tu su zaostali Tatari i njihov Krimski kanat, koji traje do 18. stoljeća. Protiv Tatara ratove vode ukrajinski kozaci, pridružuju im se i Rusi. Danas su, pak, Ukrajinci i Tatari na istoj strani, protiv Rusa.
Od 1853. do 1856. godine Rusi su vodili Krimski rat, prvi rat iz kojeg su izvještavali novinari. Na Krimu je začeto puno trendova, tamo je nastala prva medijska zvijezda koja nije iz kraljevskih redova, medicinska sestra Florence Nightingale, nakon rata Otomansko Carstvo uključeno je u politički sustav Europe, a u ratu su korištene mnoge inovacije kao što je telegraf, podvodne mine i ratna fotografija. Rat se vodio jer je ruski car Nikola I. htio preuzeti kontrolu na Dardanelima od oslabjelog Otomanskog Carstva.
Očekivao je da će mu se pridružiti europske kršćanske zemlje – Velika Britanija, Drugo Francusko Carstvo i Kraljevina Sardinija, ali one su stale na stranu Turske, pa je raspored snaga sličan kao i danas, s jedne strane Rusija, s druge Europa i Turska. Rusi su i u 17. stoljeću izgubili dvije bitke za Krim od Turske – 1687. i 1689. godine.
>>Ivan Šimonović stigao u Ukrajinu. U Moskvi veliki marš za 'Krim u Rusiji'
sada ce cetniccki pokret da ga oslobodi eto cetnici srbije tamo blokiraju puteve za neruse