Rusija mora omogućiti stvaranje privatnih vojnih postrojbi koje će diljem svijeta štititi ruske interese kada međunarodni zakoni i propisi onemogućuju da to radi regularna ruska vojska. To je ukratko zahtjev ruske nacionalističke stranke LDPR, koja je ovakav stav formulirala u zakonski prijedlog i uputila ga na usvajanje parlamentu regije Pskov na sjeveru Rusije.

Ako regionalni parlament prihvati zakonski prijedlog, poslat će ga i u federalni parlament. Prema dostupnim podacima u svijetu trenutačno djeluje oko 450 privatnih zaštitarskih kompanija tog tipa, od čega ih je 70 posto u SAD-u i Velikoj Britaniji. Čelnici LDPR-a smatraju kako je nedopustivo da Rusija nema takve postrojbe poput Sjedinjenih Država i nekih zapadnoeuropskih zemalja te kako je suludo da pojedine događaje koji se održavaju u Rusiji, kao što su bile Zimske olimpijske igre, osiguravaju zapadne zaštitarske tvrtke. Ruski mediji prijedlog su već kolokvijalno nazvali osnivanjem ruskog Blackwatera, no postavlja se pitanje može li se u ovom slučaju povući takva paralela?

– Mislim da je u startu pogrešno izjednačavati Blackwater i slične zapadne kompanije s ovim prijedlogom ruske strane. U slučaju zapadnih postrojbi takvog tipa riječ je isključivo o privatnim, a ne državnim kompanijama koje su na tržištu i koje nisu plaćenička vojska, nego zaštitarske i konzultantske tvrtke. U ruskom je slučaju, izgleda, riječ o nečemu iza čega će zakonom stajati država – objašnjava analitičar portala Obris.org Igor Tabak.

Skupo ratovanje

Nameće se, naravno, i pitanje gdje bi konkretno takve ruske postrojbe djelovale u svijetu i koji su to ruski interesi koje bi oni štitili. Tabak smatra da nema mjesta na svijetu gdje takve snage ne bi imale prostora za djelovanje, naravno, pod uvjetom da se formiraju kao tvrtke koje onda mogu slobodno konkurirati na tim zaštitarskim natječajima. – Tvrtke poput Blackwatera i sličnih bile su prisutne od Iraka, Južnoafričke Republike, Argentine, Velike Britanije... One se pojavljuju uglavnom na mjestima na kojima su krizna žarišta i najčešće ih angažiraju tamošnje vlade ili se javljaju na međunarodne natječaje. No, ponavljam, oni nisu plaćenička vojska, nego tvrtke koje pružaju usluge tjelesne zaštite, pratnje, uloge instruktora i slično – kaže Tabak.

S druge strane, pomalo je znakovito što je zahtjev za osnivanje ovakvih postrojbi došao iz regije na sjeveru Rusije koja graniči s baltičkim zemljama koje se vrlo često dovodi u kontekst zone razgraničenja Rusije i NATO-ova saveza. Na Baltiku se održavaju velike vojne vježbe i jedne i druge strane, a upravo su države s tog područja najviše strahovale kako bi se sukobi s Krima, juga i istoka Ukrajine mogli preliti na njih. Vojni strateg i admiral u mirovini Davor Domazet Lošo smatra da potencijalno osnivanje takvih ruskih specijalnih postrojbi koje bi djelovale kao zaštitarske kompanije nije ništa neočekivano. – Putin je još 2007. u Münchenu najavio da će na ono što se u strateškom rječniku naziva američkom asimetrijom odgovoriti također asimetrijom. Ako znamo da u tom kontekstu američke snage predvode velike multinacionalne kompanije i kako je zapravo riječ o ratu kapitala diljem svijeta, a američka je administracija u službi tog kapitala, onda ne čudi da ruska strana u kojoj je država ipak primarna, a kompanije ju slijede, na ovaj način odgovara Sjedinjenim Američkim Državama – ističe Domazet.

Domazet također naglašava da ruske postrojbe u tom obliku mogu djelovati bilo gdje u svijetu te da je već sada vidljivo kako monopolarnost svijeta na čelu sa SAD-om nestaje i da počinje stvaranje višepolarnosti. U tom kontekstu treba promatrati i prošlotjedni posjet ruskog predsjednika Latinskoj Americi, posebno Argentini, Brazilu i Kubi, čime jasno daje do znanja da Rusija počinje širiti svoje djelovanje i interes u dijelu svijeta koji se naziva američkim dvorištem. Ništa manje znakovit nije podatak da je Rusija Kubi uoči Putinova posjeta otpisala 90 posto duga koji je Havana imala prema Moskvi još iz vremena Sovjetskog Saveza. Oprostom duga od 32 milijarde dolara Rusija je dodatno učvrstila svoje savezništvo s državom koja se nalazi preko puta američke obale. – Putin je svjestan činjenice da mu je skupo ratovati konvencionalnim snagama, no specijalnim ratovanjem i korištenjem, između ostalog, i ovakvih postrojbi o kojima govorimo, može djelovati bilo gdje u svijetu. Amerikancima ne idu na ruku ni špijunske afere koje ih potresaju iz dana u dan, a jedna stvar pomalo je promaknula i medijima. Imate, naime, situaciju da se najveći američki saveznik Njemačka sve više okreće nekim drugim silama, prije svega Kini, što je potvrdio i nedavni posjet Angele Merkel Pekingu, ali i Rusiji.

NATO u dvorištu

Mnogi su previdjeli da je njemački “dvostruki špijun” dokumente koje je otuđio prvo ponudio Rusiji, koja ga je odbila, a tek onda Amerikancima, koji su dokumente kupili. Nijemci se s pravom pitaju kako je moguće da “neprijateljska” Rusija odbija ukradene dokumente, a njemački “prijatelji” Amerikanci ih kupuju – objašnjava Domazet. Vratimo li se na početak priče, postavlja se pitanje želi li Moskva potencijalnim osnivanjem postrojbi koje bi štitile ruske interese u svijetu proširiti postojeća ili pak otvoriti neka nova krizna žarišta. Događaji u Iraku pokazuju da Rusija pomalo slanjem svoje vojne opreme, iako je to gledajući cjelokupnu rusku vojnu industriju minorna količina, ulazi i na to krizno žarište. U Ukrajini pak snage Kijeva polako potiskuju proruske separatiste na jugu i istoku države pa se postavlja pitanje dodatne ruske intervencije.

– Strateški gledano velike sile upravljaju krizama, i to ovisno o svojim kapacitetima. Moje je mišljenje da je SAD svoj vrhunac doživio i sada polako pada. Amerikanci mogu u svojem maksimumu upravljati trima krizama, no nikad se ne ide na maksimum pa oni kontroliraju dvije, Irak i Afganistan, no tamo se situacija zaoštrava. Rusija s druge strane ima kapacitete za upravljanje dvjema krizama, a trenutačno upravlja jednom, ukrajinskom. Oni su s Krimom postigli svoj cilj, a to je da dugoročno nestabilna Ukrajina ne uđe u NATO-savez. Time su izbjegli ponavljanje situacije s Baltika gdje je NATO praktično u njihovu dvorištu – zaključuje Domazet.

>>Je li Schröder ostao posljednji Putinov prijatelj sa Zapada?

>>SAD: Putin i Rusi krivi su za rušenje zrakoplova

19

16.000 PREFERENCIJALNIH GLASOVA

Pitali smo Matiju Posavca kome će sa svoja dva mandata: 'S njima nikako. To govorim cijelo vrijeme'

75

NI A NI B

Zašto se Milanović još nije oglasio? 'Javnost zaslužuje da sad nešto kaže'

27

IZ MINUTE U MINUTU

Milanović se nije oglasio. Pupovac poručio: HDZ je ključni akter, znaju naše stavove

Narušava kvalitetu života

Ovih dana neprestano kišete? Uzročnik nije samo pelud iz zraka, već i nametnik skriven u posteljini, tepihu i namještaju

Roditelji pažnja

Pranje ruku nije dovoljno, djeci ponudite ovo top rješenje protiv crijevne infekcije

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora