Nakon napada na sinagogu u Kopenhagenu, na židovski supermarket u Parizu, ali i nakon sve očitijeg jačanja islamističkih ćelija u Europi, europski Židovi počeli su odbacivati nepovjerenje koje su desetljećima gajili prema radikalno desnim strankama na području Europske unije. Prema posljednjim analizama, da se ovoga trenutka održavaju predsjednički izbori u Francuskoj, oko 14 posto tamošnjih Židova svoj bi glas dalo Marini Le Pen, predsjednici radikalno desne Nacionalne fronte, a slično bi glasali i Židovi u cijelom nizu ostalih zapadnoeuropskih zemalja, posebno onih u kojima je znatna muslimanska većina.
Četiri jasna razloga
Nisu to još uvijek velike brojke, 14 posto od pola milijuna francuskih Židova znači tek sedamdesetak tisuća glasača, no trend je vrlo indikativan. Imajući na umu da je potpora Nacionalnoj fronti prije desetak godina među tamošnjim Židovima bila ravna nuli, ovih 14 posto glasova gotovo je ravno senzaciji.
Radikalno desne stranke u zapadnim zemljama i oštra politika prema useljenicima danas daju kakvu-takvu sigurnost Židovima, pogotovo znajući da su useljenici u EU sada u više od 90 posto slučajeva – muslimani. Kako je ustvrdio Roger Cukierman, predsjednik Vijeća židovskih institucija u Francuskoj, Nacionalna fronta Marine Le Pen još uvijek sa sobom nosi neku vrst toksične prtljage, ali ova stranka više nije nasilna niti je njena čelnica ikad koristila antisemitsku retoriku.
– Riječ je o tomu da Židovi u zemljama zapadne Europe, pogotovo Francuske, ne vide da sadašnje vlade imaju rješenje za islamski ekstremizam na domaćem tlu i okreću se radikalno desnim strankama. Na neki način od dva zla biraju manje, ne vodeći pri tome računa kako je ekstremna desnica u načelu protiv muslimanskih useljenika, ali u konačnici i protiv ostalih manjina – kaže Luciano Prelević, glavni rabin u Republici Hrvatskoj. Ne događa se ovo priklanjanje Židova samo u Francuskoj. Slični trendovi uočeni su i u Nizozemskoj, Švedskoj i posebno u Njemačkoj, gdje je Pegida, kao glavni nositelj radikalno desne politike, prepoznala politički potencijal židovske zajednice. Na svim skupovima Pegide uporno se ističe da se oni bore protiv islamizacije Europe te kako nemaju ništa protiv Židova. Dapače, jedan od visokih dužnosnika Pegide ustvrdio je u intervjuu Večernjem listu prije nekoliko mjeseci da Pegida brani korijene Europe zasnovane na kršćanskim i židovskim tradicijama. Iako je na prvi pogled čudno da se Židovi oslanjaju na radikalnu desnicu, najmanje su četiri sasvim racionalna razloga za ovakav razvoj događaja.
Prvo, u osjećajima ugroženosti ljudi se obično, što im je u psihi, okreću autoritarnim politikama.
A Židovi su danas na području Europe ugroženi, jer upravo su njihove sinagoge, supermarketi i mjesta na kojima se okupljaju vrlo privlačan cilj napada islamističkih terorista i ćelija koje su rasprostranjene od Velike Britanije preko Belgije i Francuske sve do Njemačke.
Drugo, europska desnica danas ni približno nema negativan stav prema Židovima kakav je imala prije dvadeset ili trideset godina. Europska desnica danas uobičajeno o Izraelu govori s velikim poštovanjem i uvažavanjem, što Židovima imponira. Europski Židovi neće se svi odseliti u Izrael iako broj imigranata raste u posljednjih godinu dana, no zasigurno im lijepe riječi desnice o Tel Avivu, i u trenutku dok oni nemilice raketiraju Pojas Gaze, zvuče prilično ohrabrujuće. Treći razlog zbog kojega se Židovi počinju naginjati prema strankama desnice, uključujući i one radikalne, stav je koji lijeve stranke Europe zauzimaju već cijeli niz godina. Naime, stranke ljevice i socijalisti već godinama tradicionalno podržavaju Palestinu i zagovaraju dobre odnose s Palestincima. Imajući na umu da je dobar dio islamskih terorista, počevši od otmičara na brodu Achille Lauro iz 1985. preko petokolonaša iz Kuvajta u vrijeme iračke okupacije ove zemlje do velikog dijela boraca ISIL-a, potekao upravo iz palestinskih redova, nije nikakvo čudo što se europski Židovi ne osjećaju sigurnima u zemljama kojima vlada ljevica.
Četvrti, ali ne i manje važan razlog zbog kojega Židovi imaju sve veće simpatije prema radikalnoj desnici jesu i ciljevi ovih političkih stranaka. Naime, desnica se gotovo u pravilu bori protiv imigranata. A imigranti su u ogromnoj većini muslimani, dok gotovo i nema slučajeva da se Židovi doseljavaju na područje Europe. Upravo obrnuto. Samo prošle godine iz Francuske se u Izrael iselilo 7000 Židova. Ove godine iselit će ih se, procjenjuje se, oko 10 tisuća. To je tri puta više nego 2013., prije pojave ISIL-a i razmahivanja islamističkog terorizma na području Europe, kada se u Izrael iselilo samo oko tri tisuće ljudi.
– Iseljavanje Židova iz Francuske u Izrael nije nova stvar. Kada sam prije desetak godina boravio u Izraelu, dosta ljudi dolazilo je iz Francuske, što me je iznenadilo. Ipak, sada je njihov broj znatno veći – kaže rabin Prelević.
Žele zaštitu, a ne iseljenje
Europski Židovi ne osjećaju prijetnju samo zbog muslimanskih ekstremista i mogućih napada ISIL-ovih simpatizera.
Neosporno je da je antisemitizam u Europi u velikom porastu, a ovo se moglo dobro vidjeti i na prosvjedima koji su u cijelom nizu zemalja organizirani tijekom prošlogodišnjih sukoba u Gazi. U Francuskoj su ovi prosvjedi odzvanjali povicima "Smrt Židovima", njemački su prosvjednici izvikivali "Hamas, Hamas, Židove na plin". Na prosvjedu za Gazu u Nizozemskoj tamošnji reper Appa pjevao je kako "treba završiti s cionističkim psima koji žele naš novac i našu krv".
Trend skretanja glasačke populacije udesno u vrijeme krize, ne samo sigurnosne, kakva je trenutačno u Europi u tijeku, nego i gospodarske, nije iznenađujući, već je prilično uobičajen. Europski Židovi priključili su se ovom trendu.
– Čak i u Hrvatskoj desnica je imala, i još uvijek ima, proizraelske stavove. Ne događa se ovo samo u Europi. Danas su židovski glasači u SAD-u većinom naklonjeni republikancima, dok su prije nekog vremena redom bili glasačko tijelo demokrata. Činjenica je da modernom Izraelu koji je pod vodstvom premijera Netanyahua odgovara ovakav razvoj događaja – kaže povjesničar dr. Tvrtko Jakovina. Naravno, desnica u Europi nije svugdje ista i nema prema Židovima isti stav. Dok je u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj ili Švedskoj stav tamošnje radikalne desnice prihvatljiv židovskoj populaciji, situacija u istočnim europskim državama sasvim je različita. Mađarski Jobbik izrazito je antisemitski nastrojen, baš kao i desnica u Ukrajini. Grčka Zlatna zora ne želi vidjeti Židove u svojoj zemlji i sasvim je jasno da tamošnji Židovi zasigurno neće glasati za kandidate ovih stranaka.
Istovremeno s jačanjem islamističkih prijetnji na području Europske unije izraelska vlada pojačala je svoje pozive Židovima da se isele iz matičnih zemalja i dođu živjeti u Svetu Zemlju.
No to je više kozmetička mjera izraelskog premijera Netanyahua, pogotovo imajući na umu da se bliže tamošnji izbori koje on planira dobiti igrajući na kartu izraelskog nacionalizma i privlačenja Židova sa svih strana svijeta u matičnu zemlju.
Broj židovskih iseljenika počeo je rasti, ali on definitivno ima svoj limit jer potpuno je jasno da velika većina Židova nema namjeru zamijeniti život u uređenim zemljama Zapada za život u gradovima Bliskog istoka s kojima kulturološki nemaju gotovo nikakvog doticaja. Živjeti u Francuskoj nije isto što i živjeti u kibucu. Uostalom, situacija u Parizu, Londonu ili Berlinu još je uvijek znatno stabilnija i za stanovnike sigurnija nego situacija u izraelskim gradićima koji su na dohvatu raketa iz Gaze. Iseliti se europski Židovi u velikoj većini slučajeva ne žele, ali će zato svoj glas pokloniti onome tko im obeća sigurnost, onome tko im ulije povjerenje. A u ovome trenutku to je zasigurno radikalna desnica.
Najveći dobitnik ove promjene političkog trenda vrlo će vjerojatno biti Marine Le Pen, pogotovo imajući na umu kako je Francuska ogromna zemlja sa velikom muslimanskom manjinom, ali ujedno i zemlja iz koje je najviše stanovnika EU otišlo u Siriju kako bi se priključilo džihadu.
>> Voditelj pitao veleposlanika: Jesu li i Židovi odgovorni za rastući antisemitizam?
Interesantno je kao Izrael ne brine I ne govori mnogo o ISIS a huska za novi rat u Iranu gdije bi mladost Amerike trebala ginuti za njihove interese. Ovo zadnje "zaobilazenje" Obame pokazuje snagu zidovskog novca na kojem Republikanci racunaju.. Nadam se da taj kupleraj u US politici nece dugo trajati I glasaci ce morati shvatiti tko sta radi.