Kao konstanta posljednjih 30-ak godina pokazuje se da je Hrvatskoj lakše kad su na vlasti u Washintonu demokrati nego kada SAD vodi republikanska administracija. Demokrati, u pravilu, žele jaču i snažniju Europu.
Kao primjer, za vrijeme predsjednikovanja republikanca Georgea Busha starijeg, Amerikancima je – tvrde neki – i odgovarao sukob na rubu Europe, dok se administracija demokrata Billa Clintona angažirala u zaustavljanju ratova na području bivše Jugoslavije.
Ako je tako, onda je za očekivati da će se za mandata Donalda Trumpa SAD u najvećoj mjeri povući iz ovog dijela Europe. No je li Trump pravi republikanac?
Vanjska politika Donalda Trumpa još je nepoznanica i u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, čeka se prvi radni dan kako bi se vidjelo što će od najava u kampanji postati stvarna politika i kako će završiti geopolitičko preslagivanje koje se upravo događa.
Bliskost sa SAD-om ostaje ključna, no postoji li platforma za takvu suradnju? Obrisi i naznake Trumpove moguće politike već postoje i iako se ne tiču izravno Hrvatske, u jednom dijelu se poklapaju s hrvatskim interesima i otvaraju prostor suradnji.
I ministar vanjskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier prepoznao je da će jedan od ključnih elemenata Trumpove administracije biti borba protiv radikalnog islamizma.
– Zaustavljanje širenja radikalnog islama mora biti glavni vanjskopolitički cilj SAD-a i, doista, svijeta – poručio je Trump.
Radikalni islamizam, kojega nikako ne treba miješati s islamom, apostrofiran je kao i u izjavama hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Strani borci, odnosno državljani europskih država, koji se nakon ratovanja u Iraku i Siriji vraćaju kući i nedostatni mehanizmi deradikalizacije dodatna su prijetnja sigurnosti, kao i nekontrolirane migracije, a posebice je ugrožena sigurnost BiH, i posredno Hrvatske, jer susjedna država ulazi u meki trbuh Hrvatske.
Ministar Stier u borbi protiv radikalnog islamizma vidi mogućnost i priliku, ali i potrebu, za suradnju s državama u susjedstvu, poput Srbije, ali i sa SAD-om i Rusijom koja je itekako prisutna odmah uz granicu Hrvatske.
Koliko će ta borba protiv radikalnog islamizma, koji je globalni problem i ne poznaje granice, zaista predstavljati udruženi napor, ostaje za vidjeti. SAD će se, pretpostavlja se, povući iz jugoistoka Europe i taj bi vakuum mogla popuniti Rusija, što će se odraziti i na stabilnost BiH, koja je važna za sigurnost RH.
Ostavi li SAD jugoistok Europe potpuno na miru, odnosno prepusti li ga Rusiji i Njemačkoj, između kojih Beograd balansira, neuralgična točka bi moglo postati i Kosovo.
Povlačenjem SAD-a iz Europe i otopljivanjem odnosa s Rusijom, što kroz ukidanje sankcija ili njihovo zaobilaženje, gubi se i politička platforma na kojoj počiva inicijativa Tri mora, čiji je idejni začetnik bivši predsjednik Obama, u kojoj Hrvatska ima vodeću ulogu i koju posebice zagovara predsjednica RH.
Povezivanje Europe sa sjevera na jug, tzv. uspravnica, ima sigurnosnu dimenziju odvajanja Europe od ovisnosti o Rusiji, a o njoj je još davno govorio Barack Obama.
No iako Trump zagovara povratak Amerike Americi, što neki tumače kao najavu izolacione politike, s time se ne slaže Ian Brzezinski, bivši savjetnik predsjednika Georgea Busha, sin Zbigniewa Brzezinskog, savjetnika Lyndona Johnsona i Jimmyja Cartera.
– Jedna od Trumpovih ključnih politika jest osnaženje američke vojske. Ne ulazite u takve investicije ako ste se odlučili za izolacionizam – smatra Brzezinski. Hrvatskoj je snažni instrument suradnje sa SAD-om NATO, čiju relevantnost Trump dovodi u pitanje, na što Europa kao cjelina nema odgovor.
Inicijativa četiri vojne sile – Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske – koje su podijelili europskim državama, pozivajući na stvaranje europskih obrambenih snaga, na klimavim je nogama, s jedne strane zbog teškog postizanja konsenzusa unutar EU, a s druge zbog nesigurne budućnosti same EU.
Britanija odlazi, Njemačka je do sada fiskalnom i migrantskom politikom toliko antagonizirala velik broj članica, Francuska – ako na izborima pobijedi Marine Le Pen – vrlo vjerojatno okreće pogled prema Rusiji.
Europa čeka Trumpove poteze, ali više ne ujedinjena, već kao konglomerat država koje otvoreno vode svoje nacionalne politike.
>> Trump prisegnuo pa poručio: 'Islamski ću radikalizam izbrisati s lica zemlje!'
Vi gospodo novinari kada pomazete Hr.narodu tek smo onda nahebali bolje da vi ne dajete prijedloge sa kime je nama bolje jer vasih anketa nam je pun kofer