Dok su glavne svjetske teme kontroverzni potezi Trumpa i Erdoğana, pa onda i Brexit, u njihovoj sjeni svijet se suočava s najvećom humanitarnom krizom u modernoj povijesti. S glađu je, naime, suočeno 800 milijuna ljudi, a više od 230 milijuna njih je u afričkim zemljama, južno od Sahare. Tu je postotak neuhranjenosti najveći u svijetu. Bez kolektivnog, globalnog djelovanja, svijet riskira smrt milijuna ljudi od gladi. Da bi se to spriječilo procjena je da hitno treba skupiti 4,4 milijarde dolara za hranu, ali za takvu akciju nitko nije iskazao volju.
Istodobno se diljem svijeta prelijevaju milijarde dolara za naoružanje i ratne sukobe koji razaraju upravo te zemlje suočene s katastrofom. Bez hitne pomoći Jemenu, Južnom Sudanu, Somaliji i Nigeriji, 20 milijuna ljudi umrijet će od gladi.
Nacionalna katastrofa
U Somaliji, koju već desetljećima potresaju krize, siromaštvo je normalna pojava. Osim klanovskog i plemenskog načina života koji dovodi do stalnih ubojstava zbog krvnih osveta, u toj zemlji djeluje i jedna od najzloglasnijih islamističkih skupina, Al-Shabaab.
Uza sve te nedaće, zemlju je sada pogodila i suša, zbog koje je proglašena nacionalna katastrofa. Tisuće ljudi su u zbjegu, mnogo ljudi i djece umire u potrazi za pitkom vodom i hranom. Somalija se već treći put u posljednjih 25 godina suočava s gladi. Suša je najviše pogodila ruralna područja jugozapadnog dijela te afričke zemlje i ne zna se točno ni koliko je ljudi dosad već umrlo. Posljednji put Somalija se s velikom gladi suočila od 2010. do 2012. kada je nestašica hrane i vode odnijela 258.000 života.
Prema izvješću UN-a, više od pola stanovnika Somalije gladuje, više od šest milijuna ljudi, a hitna pomoć potrebna je za njih 2,9 milijuna da ne umru od gladi. Milijun je djece mlađe od pet godina koja su u stalnom riziku od pothranjenosti. U Somaliji žene i djeca tjednima hodaju u potrazi za hranom i vodom jer su ostali bez stoke, izvori vode su presušili i ti ljudi više nemaju baš ništa za preživljavanje. Uz Somaliju najveća katastrofa prijeti Jemenu koji je zahvaćen ratom i ekstremističkim pohodima Al-Qa’ide i drugih militantnih skupina, gdje pomoć treba više od dvije trećine stanovništva ili oko 19 milijuna ljudi. Više od sedam milijuna ljudi gladuje i ne zna kako doći do sljedećeg obroka.
Ratni sukobi u Jemenu, koji su počeli nadahnućem Arapskim proljećem i gdje se podrškom sukobljenim stranama za prevlast bore Saudijska Arabija i Iran, uvelike su pridonijeli ionako teškom stanju u toj zemlji. Situacija se u Jemenu pogoršala kada je prije dvije godine Saudijska Arabija pokrenula vojnu operaciju protiv Huta, ratničkog plemena koje je kontroliralo velik dio te države. S obzirom na to da Hute podržava Iran, Saudijska Arabija je s još nekim arapskim zemljama pokrenula vojnu operaciju kako Jemen, koji je tradicionalno stražnje dvorište Riyada, napretkom Huta ne bi pao pod utjecaj Irana. Koliko je Saudijska Arabija potrošila novca na naoružanje i ratovanje u Jemenu dokazuje i to da je prvi put u povijesti u 2016. i 2017. godinu ušla s deficitom većim od 100 milijardi dolara. Dakako, najveći dio novca potrošen je na ratne operacije.
U istoj je situaciji i Južni Sudan, zemlja koja je rastrgana građanskim ratom od prosinca 2013. i u kojoj 7,5 milijuna ljudi treba pomoć, a oko 3,4 milijuna ljudi je izbjeglo ili je prognano. Uz milijun teško izgladnjele djece, 270.000 djece umrijet će vrlo brzo ako im pomoć najhitnije ne bude dostavljena.
Uz to, u lipnju 2016. pojavila se i epidemija kolere koja se proširila na više mjesta i odnijela mnogo života. Zbog ratnih sukoba i nepristupačnog terena gotovo je nemoguće dostaviti humanitarnu pomoć. U Južnom Sudanu su dvije županije u tzv. petoj fazi krizne situacije, što je najgora moguća faza, a to znači da dvije tisuće ljudi umire svaki dan od gladi. Procjenjuje se da 42 posto stanovništva u Južnom Sudanu nema siguran obrok. Kao da je neka sudbina htjela da se gotovo sve afričke zemlje bore s istim problemima, glađu, sušama i ratovima. Uza sve te nevolje, Afrika se zbog klimatskih promjena suočava i s erozijom tla, sušom, gubitkom šuma i nedostatkom vode. Nekad kolonijalnu Afriku osiromašio je i opljačkao upravo Zapad, koji sad za svoje bivše kolonije traži globalnu pomoć.
U Somaliji je samo od zadnje suše, koja traje već nekoliko mjeseci, dosad od gladi umrlo sto tisuća stanovnika, u Etiopiji je El Niño u 2015. i 2016. godini prouzročio glad 5,5 milijuna ljudi. Kenija je u veljači proglasila elementarnu nepogodu zbog suše koja je pogodila više od polovice njezinih regija te se očekuje da će broj gladnih brzo rasti.
Ni Nigerija nije pošteđena. Gladi u toj zemlji pridonijela je borba koja traje već nekoliko godina s tamošnjom ekstremističkom terorističkom skupinom Boko Haram koja sve više jača zbog financijske pomoći koju joj pružaju bogati šeici iz zemalja Zaljeva koji podržavaju istu vehabijsko-selefijsku ideologiju. Zbog velikog priljeva novca i primamljivih plaća koje nudi Boko Haram, a ne zbog uvjerenja, mnogi mladi siromašni Nigerijci pridružuju se toj terorističkoj skupini.
S druge strane, zbog borbi koje nigerijska vojska vodi s njima državna blagajna gotovo je prazna. Nigerija je u borbi protiv terorizma i gladi ostavljena sama. Naime, zbog terora Boko Harama seljaci ne mogu saditi usjeve i doći do jezera Čad po vodu za životinje. Ni ribari ne mogu pristupiti jezeru koje se nalazi između Kameruna, Nigera, Nigerije i Čada. Teroristi Boko Harama ubili su više od 15.000 ljudi i više od dva milijuna prisilili da napuste svoje domove u posljednjih sedam godina. UN upozorava da će se stanje u sjeveroistočnoj Nigeriji vjerojatno još više pogoršati zbog niskokalorične hrane, a poljoprivredna sezona počinje tek između lipnja i kolovoza.
Unatoč siromaštvu i gladi uzrokovanih ratovima, sušom i klimatskim promjenama, plemenskim i vjerskim sukobima te stalnom izbjeglištvu, Afrika bilježi i najveći demografski rast u svijetu. Svaka žena fertilne dobi u subsaharskim državama Afrike rađa u prosjeku 5,2 djece. Stručnjaci taj fenomen objašnjavaju time da su žene u tim zemljama još potlačene i još se poštuju strogi plemenski zakoni prema kojima moraju rađati dokle god mogu. Bilo je zaprepašćujuće vidjeti kako Sara iz Somalije, koja je u šestom mjesecu trudnoće, stoji u koloni za obrok i novinarima govori da za tri mjeseca očekuje peto dijete, unatoč tome što joj je dvoje djece već umrlo od gladi a drugo dvoje od neuhranjenosti jedva stoji na nogama i na rubu je smrti.
Dva dolara na dan
Oko pola milijarde stanovnika tih zemalja, polovica od ukupnog broja ljudi koji ondje žive, preživljava s manje od dva dolara dnevno. Paradoksalno je u svemu tome da svijet u Afriku stalno šalje humanitarnu pomoć, kako u novcu tako i u hrani i odjeći, no podjela te pomoći izmiče kontroli i velika većina završava u pogrešnim rukama te odlazi za naoružanje. Ako se taj trend nastavi, a svijet očito nema političke volje da ga prekine, Europa će se naći pred novom izbjegličkom krizom. Ovaj puta će to biti ljudi koji neće birati krajnje odredište, i kojima će i zemlje poput Hrvatske biti raj u odnosu na siromaštvo, glad i ratove iz kojih su pobjegli.
>> Afrika je postala vrlo kompleksan poligon obnovljene Al-Qa’ide
>> Proglašena nacionalna katastrofa zbog suše - glad prijeti 3 milijuna ljudi
Odavno su pametni stvar procijenili, gladne hraniš oni su super siromašni da nisu u stanju da si uzmu hranu iz Europe i odvezu doma ... A Ako im i to naparaviš katastrofa nitko ne radi nema ništa jedina zbava jee produciranje jošviše djece i gladnih i tako iz generacije u generaciju ... Tako da pametnog riješe nja nema nego što pametni predlažu zidove žicu i ne daj gladnima u Europicu !!!!