Američki dokumentarist Michael Moore otkrio je u svom novom dokumentarcu i finske škole, u kojima se od učenika očekuje da se penju na drveće i igraju, nastava traje dva-tri sata dnevno, nema domaćih zadaća i djeca ne mrze matematiku. Na kraju, finski đaci pokazivali su odlične rezultate u usporedbi s djecom iz drugih zemalja.
Dječji raj
Naravno, u tom dječjem raju nije loše ni profesorima jer imaju praktički punu slobodu da poučavaju djecu onako kako misle da je najbolje pa mnogi Finci žele biti učitelji. Nema inspekcija, standardiziranih testova ni vladine kontrole, ali učitelj ne može postati svatko, nego to uključuje i petogodišnji postdiplomski studij. Ipak, posljednjih godina idilična slika megauspješnog finskog obrazovnog sustava počela je gubiti sjaj.
PISA istraživanje znanja, sposobnosti i vještina petnaestogodišnjaka, čiji su rezultati prvi upozorili na kvalitetu finskog obrazovanja, posljednjih nekoliko godina signaliziralo je da tu nešto više ne štima. Naime, finski su učenici godinama na PISA testiranjima imali najbolje rezultate. No posljednja dva-tri ciklusa (istraživanje se provodi svake tri godine) čelne pozicije na rang-listi zauzeli su učenici dalekoistočnih zemalja i gradova.
Primjerice, ispred finskih učenika u PISA testiranju 2012. godine bili su učenici iz Šangaja, Singapura, Hong Konga, Tajvana... Dijelom i zbog toga, ali i drugih pokazatelja, posebno zbog primjedbi gospodarstva, kolikogod njihov obrazovni sustav, u kojem su škole imale veliku autonomiju u izradi programa ili organizaciji nastave, mnogima bio simpatičan i dobar, Finci su ipak, negdje u vrijeme kad i Hrvatska, krenuli u reformu svog školstva. I dok su mnogi hrvatski obrazovni stručnjaci, simpatizeri finskog modela školstva zagovarali njegovo preslikavanje kod nas, drugi su upozoravali da to ne bi bilo dobro rješenje i da svaka zemlja mora pronaći ono što je najbolje za nju.
– Toliko koliko su Finci kao narod slični nama Hrvatima, toliko je i naš obrazovni sustav sličan finskom. Finsko je obrazovanje dobro jer djeluje kao sustav. A naše je loše jer je neorganizirano i u pravilu njime upravljaju oni koji malo znaju – komentira prof. dr. Josip Burušić iz Instituta Ivo Pilar. Dodaje da Finci mijenjaju kurikulum svog uspješnog obrazovnog sustava, a da mi ”uvodimo promjene na tipično balkanski način, bez glave i repa”.
No i Burušić upozorava na ono o čemu se sve glasnije govori, da toliko razvikani finski model i nije bio toliko dobar.
Nije baš sve tako sjajno
– Nije baš sve tako sjajno u finskom školstvu jer o kvaliteti obrazovanja govori gospodarstvo, a Finci tu ne stoje dobro. Uz to stopa samoubojstava među finskom mladeži jedna je od najvećih u Europi. I to nešto govori – zaključuje.
Za nedavnog studijskog boravka u Njemačkoj, gdje su proučavali dualni model strukovnog obrazovanja, među 19 zemalja bio je i predstavnik Finske. Kad su ga ostali začuđeno pitali što on radi tu kad je finsko obrazovanje među najboljima, odgovorio je: “Naši gospodarstvenici ne misle tako. Zato sam tu.”
Čak vas je dvoje trebalo da napišete jedan članak.