Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 142
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
1000 km DALEKO OD HAVANE

Fidel Castro pokopan na privatnoj ceremoniji, HRW podsjeća na mračnu ostavštinu komunističkog diktatora

fidel
Foto: Reuters/PIXSELL
1/9
04.12.2016.
u 15:56

"Tijekom Castrove vladavine, tisuće Kubanaca je zatvoreno u tamnice s neljudskim uvjetima, na tisuće i tisuće ih je zlostavljano i prijetilo im se, a cijele generacije su lišene osnovnih političkih sloboda", piše u izvješću Human Rights Watch

Bivši kubanski predsjednik Fidel Castro pokopan je u nedjelju u gradu Santiagu gdje je urna s njegovim pepelom položena na groblju Santa Ifigenia, javljaju agencije i dodaju da je ceremonija u nazočnosti obitelji bila "skromna".

Prilikom polaganja urne iz kojeg je bila isključena javnost je u 1000 kilometara udaljenoj Havani odana počast uz 21 ispaljeni plotun.

Pogreb se nije prenosi direktno, kako je ranije najavljeno, već će na televiziji biti naknadno prikazan.

Castro je umro 25. studenoga u 90-oj godini života, a njegov pogreb označava kraj devetodnevnog žalovanja tijekom kojeg su Kubanci, uz poticaj vlasti, preplavili ulice gradova kako bi odali počast svom vođi uz povike "Ja sam Fidel". Kako prenosi AFP, vlada je podgrijala atmosferu gotovo vjerskog žara, a državni mediji su njegovo ime okitili epitetom "vječni comandante".

Tijekom posljednjeg tjedna žalosti, Kubance se pozvalo u škole i druge javne ustanove kako bi potpisali zakletvu odanosti njegovoj revoluciji.

"Nije bilo govora. Bilo je vrlo jednostavno. Urna s pepelom je položena u zemlju u nazočnosti obitelji, vlade i dužnosnika", kazala je francuska ministrica okoliša Segolene Royal, jedna od rijetkih visokih stranih dužnosnika koja je došla na pogreb. Ona je zbog toga bila izložena salvi kritika s brojnih strana, uz ocjenu da "joj nedostaje mjera ukusa, lucidnost i poštovanje za neosporne žrtve njegova režima".

Castro je bio prisiljen odstupiti s vlasti zbog bolesti crijeva ustupivši je mlađem bratu trenutnom predsjedniku Raulu Castru prvo privremeno 2006. a potom i konačno 2008. Kuba nije objavila uzrok njegove smrti.

U skladu s njegovim željama Castro neće biti učinjen besmrtnim kipovima niti će javni objekti nositi njegovo ime, rekao je u subotu njegov brat. 

Preuzevši vlast u zemlji 1959. kao vođa revolucije koja je svrgnula s vlasti korumpiranu i okrutnu vladu Fulgencia Batiste, Castro je jednopartijskom komunističkom Kubom vladao dekretom sve do 1976., kada je  uz njegov strogi nadzor donesen novi ustav kojim je reformirana struktura vlade.

Tijekom skoro pet desetljeća vladavine, podsjeća u svom izvješću Human Rights Watch (HRW), Fidel Castro je puno učinio na području obrazovanja, iskorijenivši nepismenost u zemlji, te zdravstva, ali iza sebe je ostavio "mračnu ostavštinu" najgrubljih kršenja ljudskih prava i gušenja bilo kakvog oblika propitivanja, a kamoli protivljenja svojoj vlasti.

"Tijekom Castrove vladavine, tisuće Kubanaca je zatvoreno u tamnice s neljudskim uvjetima, na tisuće i tisuće ih je zlostavljano i prijetilo im se, a cijele generacije su lišene osnovnih političkih sloboda", piše u izvješću.

I dok su se ostale zemlje u regiji odrekle diktatorske vladavine, stoji u izvješću, samo je Castrova Kuba nastavila suzbijati gotovo svaki oblik građanskih i političkih prava.

"Castrova drakonska vladavina i okrutna kažnjavanja disidenata desetljećima su održavala na životu njegov duboko ukorijenjeni represivni sustav", kazao je direktor HRW-a za Amerike Jose Miguel Vivanco. Podsjeća da za vrijeme njegove vladavine, kubanska vlada nije priznavala udruge za ljudska prava, alternativne političke stranke, nezavisne radničke sindikate ili slobodu medija.

HRW upozorava da se njegove brojne zloglasne metode - nadzor građana, proizvoljna utamničenja ili premlaćivana - i danas primjenjuju. 

Na pogreb, kako je prethodno i najavila, nije došla Castrova sestra Juanita Castro koja od 1965. živi na Floridi.

Agencije podsjećaju na njezinu izjavu kako osjeća tugu zbog smrti brata, ali da se više nikada neće vraćati na Kubu, optuživši Fidela da je Kubu pretvorio u "ogroman zatvor okružen vodom".

I dok će ga pristaše i dalje štovati zbog svega što je učinio za besplatno zdravstvo i školstvo, disidenti će o njemu i dalje govoriti kao o brutalnom diktatoru, pišu agencije.

Opskrba hranom je loša a javne usluge se smanjuju dok socijalistički saveznik Venezuela, koja je Kubi osiguravala jeftinu naftu, trpi tešku gospodarsku i političku krizu, rekao je Ted Piccone s washingtonskog Brookings Instituta.

Ključne riječi

Komentara 54

DO
dopizdilomi
16:13 04.12.2016.

A sad mi malo pojasnite što je s demokracijoma u Libiji, Afganistanu, Haitiju, Saudijskoj Arabiji..............?

RA
ranko75
16:17 04.12.2016.

Diktatura je losa stvar, ali zapadna democratija made in USA, izvezena uz prethodno stvaranje haosa je jos na mnogo, mnogo gora. Bolje diktatura svojih na vlasti, nego demokracija stavl;jenika tudjinaca,kojima je do nase zemlje kao do lanjskog snijega. Turska je bila omrazena jer nije nista gradila, a samo pljackala i odnosila, zato su se pod turskom i dizali da se toga oslobode. Austrougarska je bila puno razumnija, zato se Hrvatska i Slovenija nisu bunili niti trazili neovisnost u ostroj formi.Ameri su pomogli razvoju zemljema koje su okupirali, to jest Njemackoj i Japanu, ali su zato unakazili sve zemlje koje su "oslobodili".Znaci ako nekoga amer okupira jos moze za taj gubitak slobode da nesto ocekuje,neko poboljsanje, ali ako anglosaksi nekoga "oslobode", onda je oslobodjen od svega sto je imao i ima se poslije sa nostalgijom sjecati kako je do njihovog "oslobadjanja" dobro zivio.

DU
Deleted user
18:46 04.12.2016.

Sudeći prema ovom naslovu, vladari Afganistana, Jordana, Pakistana, Saudi Arabije, Libije, Iraka, Turske, Azerbaidžana, Paname, Crne Gore, Qatara, Ukraine...sve su to veliki demokrate, a ne diktatori, jer ih Veliki brat tako klasificira.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije