Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 134
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Bankroti povijesti

Grci su prvi put propali, 
a da još nisu ni bili država

Guards perform their ceremonial march during the hourly changing of the guard at Greece's parliament in Athens, Thursday. Prime Minister Papandreou was under pressure to resign throughout the day. Credit: The Times. Online rights must be cleared by N.I.Sy
Foto: NI Syndication/PIXSELL
1/8
06.07.2015.
u 11:17

Grčka je jedina zemlja na svijetu koja živi u bankrotu od prvog dana svojeg postojanja. Za razliku od drugih država, Grci žive u mirnom suživotu s bankrotom, napisao je novinar Edmond About još 1854. godine

Grčka je jedina zemlja na svijetu koja živi u bankrotu od prvog dana svojeg postojanja. Kada bi se takva situacija dogodila u Francuskoj ili Engleskoj, da traje samo jednu godinu, svjedočili bismo užasnoj katastrofi. Grčka je u mirnom suživotu s bankrotom živjela više od 20 godina. Svi državni budžeti, od prvog do ovog koji je objavljen nedavno, bili su u deficitu. U civiliziranim zemljama, kada ukupan prihod nije dovoljan da pokrije rashode, razlika se pokriva internim posudbama. Međutim, grčka vlada nikada nije pokušala napraviti takvu pogodbu, ali bi i svaki pokušaj da se tako nešto postigne bio uzaludan". Ove je rečenice prije više od 150 godina, točnije 1854. godine, iznio francuski novinar i publicist Edmond About, u knjizi pod nazivom "La Grèce contemporaine".

Pretpovijesni bankrot

Nije previše čudno da se ovih dana tekst Edmonda Abouta uporno vrti po europskim medijima. Čovjek u tom trenutku nije vjerojatno bio svjestan koliko je dugotrajnu istinu ispisao jer činjenica je kako se u Grčkoj ekonomiji od njegova vremena nije promijenilo previše, ako išta. Grke ne ekskulpira previše ni činjenica kako je većina svjetskih zemalja bankrotirala barem jedanput. Postoji čak i priča o prvom u povijesti zabilježenom grčkom bankrotu. Dogodio se u 4. stoljeću prije Krista kada je trinaest grčkih gradova-država posudilo novac od hrama na otoku Delosu, rodnom mjestu Artemide i Apolona, no čak deset ih dug nije moglo vratiti.

Mnogo je toga što dugujemo Grčkoj. Složio se netko ili ne, ta je balkanska zemlja ipak kolijevka zapadne civilizacije. Puno je još njezine povijesti u cijelosti neotkriveno, predivno je posjetiti Grčku, na svoje oči vidjeti mjesta poput Soluna, Krete ili Atene. Ipak, kao da je vrijeme doista tako neumoljivo, poodavno je to prestala biti zemlja filozofa i umjetnika, da ne spominjemo velike vojskovođe. Svejedno, nešto je od tog drevnog gena ostalo u Grcima u obliku kakvog instinkta. Nacionalni ponos, glad za slavom, volja za životom još su tamo. Samo što su danas vremena drukčija, pa postoji jedna tako bitna i, čini se, presudna razlika. Sve to košta. A vjerovnici ne praštaju.

Kada pogledamo kako se odvijala grčka financijska povijest u posljednjih nekoliko stotina godina, nekako sve poprima sasvim logičan slijed. Kako će i sami Grci ne jednom u svojim medijima priznati, skloni su posuđivanju, a još skloniji tome da taj novac slabo vraćaju, trošeći ga na stvari koje im, realno, baš i nisu toliko potrebne. Poput oružja. Čudno, jer osim svjetskog sukoba, grčke granice nisu doživjele prijetnju izvana još od 1922. i završetka Grčko-turskog rata, ali se tražio neprijatelj iznutra, a invaziju je Grčka doživjela tek u Drugom svjetskom ratu. Nađe se tu i još koji zbunjujući detalj u povijesti bankrota ukupno dugoj 90 godina, dakle oko polovinu životnog vijeka moderne, neovisne Grčke. Ne brinimo se ipak, iako je banrotirala čak pet puta, još je to daleko od država poput Venezuele ili Ekvadora koje su "defaultirale" po deset puta postavljajući tako neslavan svjetski rekord. Čini se kako niti sami Grci nisu sigurni kada je nastala ta moderna Grčka.

Neki će reći kako se to dogodilo tijekom Četvrte nacionalne skupštine na sam 1. svibanj 1827. U redu, samo Grčku velike europske sile neće priznati još tri godine. Treći će stvaranje grčke države označiti na datum kada se zadužila prvi put, 30. listopada 1823. Različiti izvori različite podatke daju o tom prvom dugu znanom i kao "zaduženje za neovisnost". Govori se o svotama od 1,1 pa do 2,8 milijuna funti pozajmljenih od dvaju izvora u Londonu koje je ispregovarao Londonski filhelenski odbor. Grci su nakupovali oružja kako bi podigli revoluciju protiv Osmanskog Carstva, radilo se većinom o streljivu, a jedan je dio novca korišten za održavanje oslobođenog teritorija. Bio je to povoljan zajam, plaćen s tek deset posto vrijednosti uz obećanje da će se dug s vremenom poravnati. Neiskusni Grci nisu mogli uočiti kako su špekulanti i posrednici uzeli proviziju, čak i 40 posto, prije negoli je ona uopće stigla do Grčke, a sam je rat za neovisnost još tijekom realizacije otklizao u građanski rat pa više niti nije bilo jasno kome se što ovdje posuđuje.

Već četiri godine nakon prvog zajma, nisu mogli više plaćati kamatu na posuđeno. Prvi bankrot, 1827. koji je trajao sve do 1878. kada je tadašnja vlada uspjela poravnati dug koji je u međuvremenu narastao na ukupnih deset milijuna funti. Ipak, kako bi nekako preživjeli, Grčka je i 1832. posudila 60 milijuna franaka, tada već priznata kao neovisna država. Novac je Grčka, sada pod protektoratom francuske, ruske i britanske vlade posudila od banke Rothschild kako bi se oporavila i osovila na noge kao mlada država. Ali, novac je većinom potrošen na održavanje vojske izašle iz revolucije i građanskog rata te bavarskog princa Otta kojeg su velike sile postavile za grčkoga kralja. Opet, od prve tranše od 40 milijuna do Grčke je stiglo tek 24,3, a veći je dio ionako korišten da se vraća onaj prvi dug. Grčka je uspijevala vraćati taj kredit do 1843. kada prestaju servisirati rate. Bankrot drugi. Dvije godine poslije, Britanci počinju upozoravati Grke kako ne misle zaboraviti na posudbe, pa 1854. zajedno s Francuzima blokiraju Pirej čime počinje prva franko-engleska okupacija koja traje do pregovaranja o novom zajmu kojim će se pokriti oni prvi. Ali i to traje tek do 1860. kada nastupa drugi bankrot od osamostaljenja, treći ukupno.

Crveni novčarski karton

Desetljećima je Grčka bila isključena sa svjetskih novčarskih tržišta pa se vlada oslanjala na operacije Nacionalne grčke banke. Ispočetka je banka ispoljavala patriotski duh, no uskoro su njezine kamate narasle na dvostruku vrijednost uobičajenu u svijetu.

Normalno, dotadašnja zaduženja uredno rastu zbog kamata na 92 milijuna franaka odnosno deset milijuna funti, no takvom politikom Narodne banke Grci ipak uspijevaju vratiti sve što su posudili. Nakon tog vraćanja duga 1878., Grci su ponovno dobrodošli posuđivači, no niti to nije bilo dugog vijeka, iako su neke promjene bile prisutne. Posudili su u Parizu, Londonu i Berlinu ukupno 332,6 milijuna franaka te 8,6 milijuna funti. U nekom je trenutku krajem tog 19. stoljeća izgledalo kako posuđeni novac nije uzalud potrošen. Premijer Charilaos Trikoupis novonabavljeni novac iskoristio je za brojne infrastrukturne projekte koji su doista koristili grčkom narodu. I danas se koriste neke od željeznica tada sagrađenih novcem posuđenim za gradnju pruge između Pireja i Larisse, no taj smjer nije i dovršen. Ali, i to je činilo tek 25 posto, dok je ostatak trošen na naoružavanje. Niti taj novac Grci nisu mogli vratiti. Najprije su pozvali jednog francuskog stručnjaka da pregleda riznicu, a on im hladno poručuje kako je bankrot neizbježan. Vlada taj izvještaj nikad nije objavila. Odustaju od plaćanja duga, jednostrano režu kamate na dug za 70 posto izazvavši bijes kreditora. Trikoupisu nije preostalo ništa drugo nego izaći pred parlament i izjaviti: Gospodo, nažalost, bankrotirali smo!

Igrama do stečaja

U međuvremenu su Grci zaratili s Turcima, rat su izgubili te su morali platiti ratnu odštetu od četiri milijuna funti. To koriste kreditori koji će kroz diplomaciju zemalja medijatora prisiliti Grčku na još jedan zajam te na stvaranje Međunarodnog odbora za upravljanje grčkim dugom koji je nadzirao zemljinu ekonomsku politiku kao i porezni sustav te administraciju, o čemu se razgovaralo sve do 1898. Imali su 552 milijuna franaka duga, a poruka je bila jasna – prestanite ulagati u vojsku. Bio je to četvrti bankrot, 1893.

Godine 1896. Grci su organizirali prve moderne Olimpijske igre. Iako sam premijer Trikoupis nije bio za to te je Pariz u kojem je odbor na čelu s Pierreom de Coubertinom odabrao baš Grčku kao kolijevku modernog sporta, javno se suzdržavao.

Tek je tijelo zaduženo za upravljanje sportskim objektima koje je vodio njegov dobar prijatelj priopćilo de Coubertinu kako je "nemoguće da Grčka organizira igre dok je u stanju kolapsa". Tek nakon što je Trikounis podnio ostavku, a vođenje zemlje preuzeo kralj danskog podrijetla, Georgios I. izabran velikom većinom izborenu uz pomoć stranih sila umjesto potkraj vladavine već nepopularnog Otta, igre su se mogle organizirati. Organizirale su se donacije, posuđivalo na sve strane, a nije nikoga previše zanimalo što je kamen s drevnog stadiona Panatheinakon skidan tijekom dva stoljeća. Još od tih vremena datira izjava koja se ukorijenila i na ovim prostorima – "dužan kao Grčka". U drugom dijelu govorit ćemo o tome kako su i posljednje Olimpijske igre Grčku definitivno gurnule u najnoviji bankrot.

>>Tsipras: Grčka je dokazala da se demokracija ne može ucjenjivati!

>>Tsipras: Nitko ne može ignorirati odlučnost naroda koji uzima sudbinu u svoje ruke

Komentara 16

DU
Deleted user
11:25 06.07.2015.

Grčka voli "titrati" pa četiri točkice svim susjedima uokolo, sjetimo se i epizode s Makedonijom i ucjenama iz smjera Atena. Posljedično, moraju izdvajati nevjerojatne sume za vojne potrebe - u tom pogledu su među najbolje opremljenim armijama Europe, počevši od flote njemačkih podmornica kojima periskop košta 7-8 milijuna eura pa do Patriot protuavionskih sustava. Manji su od Turske po stanovništvu i to onda morali nadoknađivati na tom planu. A to košta! Tako da je i to dio priče o grčkom dugu, neovisno o korupciji i epikurejstvu pučanstva....

Avatar Cugam-Domoljubno
Cugam-Domoljubno
11:46 06.07.2015.

Nemru Grci nikako propasti jer kao pravi balkanci uz Boga i domoljublje vjeruju u bajke i mitove i u tome se osječaju kao svoji na svome.

Avatar NasaPosla
NasaPosla
11:57 06.07.2015.

Bogatašima odgovara da se zadužite maksimalno toliko da možete uredno dug vraćati, ali tako da se morate ponovno zadužiti za onoliko koliko ste duga vratili. Jednom se zadužite, a vječno vraćate dug. Zato je deficit proračuna smrt za našu državu!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije