Dan nakon što su Grci na referendumu rekli "ne" ostatku eurozone, Europska središnjka banka rekla je "ne" otvaranju zavrnute slavine grčkim bankama. Grčke banke tako ostaju zatvorene barem još do četvrtka, unatoč obećanju vladajuće stranke Syriza da će u utorak nakon referenduma biti otvorene i uredno poslovati s eurom kao valutom. Lider Syrize i premijer Grčke Alexis Tsipras dolazi danas u Bruxelles kako bi na izvanredno sazvanom summitu lidera 19 država euro zone predstavio svoj novi prijedlog razrješenja grčke krize.
Nakon što su ga Grci na referendumu poslušali i glasali (61,3 %) protiv zahtjeva međunarodnih kreditora, Tsipras je jučer dobio podršku oporbenih stranaka (svih osim komunističke partije KKE i neonacističke Zlatne zore), stvorivši praktički nacionalni konsenzus oko svog novog pregovaračkog zahtjeva za restrukturiranjem duga. No, čini se da Tsiprasov trijumfalizam završava na granicama Grčke jer je njemački vicekancelar Sigmar Gabriel najavio vrlo tvrd stav Njemačke. Poručio je da Grčkoj nakon referenduma, čiji rezultat "krši pravila monetarne unije", prijeti insolventnost te da ostalih 27 država EU mora biti spremno za slanje izvanredne humanitarne pomoći.
Vrata otvorena, ali treba brzo djelovati
Zamjenik Angele Merkel dodao je kako Grčka, ako želi ostati u euro zoni, mora predložiti mjere koje idu dalje od onoga što je predlagala dosad. Raniji pregovori, podsjetimo, raspali su se jer grčka vlada nije željela ići onoliko daleko koliko su to od nje tražili Trojka i Eurogrupa.
Kancelarka Merkel sinoć je večerala s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u Parizu, pokušavajući uskladiti njemački, tvrđi i nepopustljiviji stav prema Grčkoj sa francuskim, mekšim i pomirljivijim stavom. - Moramo poštovati glas grčkog naroda, ali moramo poštovati i ostalih 18 članica euro zone. To je stvar demokracije - rekla je Merkel. I ona i Hollande vjeruju da su "vrata još uvijek otvorena" za dogovor s Grčkom, ali da treba brzo djelovati.
ECB odbila bankama osigurati dodatnu pomoć u održavanju likvidnosti
Osim na Francuze, Tsipras računa i na pomoć Talijana, gdje je premijer Matteo Renzi poručio da Europa mora pronaći novo trajno rješenje za Grčku koje će ići dalje od politike štednje. Francuski ministar financija Michel Sapin bio je jučer prvi član Eurogrupe koji javno priznaje da je "teret grčkog duga previše težak u sljedećih nekoliko godina" i da ga treba restrukturirati. Restrukturiranje duga je od početka glavni zahtjev Tsiprasove vlade, ali je dosad uporno ignoriran jer je Eurogrupa govorila Grcima da se prvo moraju fokusirati na uredan dovršetak programa pomoći. No, taj je program istekao vrlo neuredno 30. lipnja, uz ogluhu Grčke prema dugu MMF-u i uz privremeno zatvaranje banaka, uvođenje limita u podizanju gotovine s bankomata te, općenito, strah da je Grčka krenula na put prema izlasku iz euro zone.
Europska središnja banka (ECB) odbila je jučer grčkim bankama osigurati dodatnu pomoć u održavanju likvidnosti, a čak im je i dodatno postrožila pristup već ranije odobrenim iznosima takve pomoći. Predsjednik Eurogrupe, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, preksinoć je nazvao rezultat referenduma "žalosnim", a jučer je ponovio da takav rezultat ne približava Grčku prema rješenju.
- No, ostanak grčke u euro zoni je i dalje i njihov i moj cilj - dodao je Dijsselbloem.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je javno molio Grke da na referendumu glasaju "za", jučer se nije pojavljivao u javnosti, a njegovi suradnici tvrdili su da se događa ono što je Juncker i rekao da će se dogoditi u slučaju referendumskog "ne": dramatično pogoršanje stanja.
>>Merkel poručila Tsiprasu: Vrijeme je najbitnije. Želimo znati sljedeće grčke korake
>>7 razloga zašto je Yanis Varoufakis već sada politička legenda
Budu vam Makedonci poslali pomoc!