Pregled dana navigacija vecernji list Svijet
dobar život

Austrijanci i u krizi žive svoj 'američki san'


U ovoj nama bliskoj zemlji živi se dobro, kao da je na nekom drugom planetu. Što to čini Austrija, a što nisu u stanju učiniti ostale članice europske obitelji, koje muku muče s nezaposlenošću, tim gorućim europskim i svjetskim problemom?

Austrijanci i u krizi žive svoj 'američki san'

Foto: DPA/PIXSELL

\"Jedina zemlja u kojoj nisam sreo ni jednog nezaposlenog Hrvata je Austrija\", kazao je jednom prigodom hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić. Kakva kriza! Austrija kao da živi neki drugi život izvan Europske unije, koji podsjeća na negdašnji \"američki san\". U ovoj alpskoj zemlji najmanje je nezaposlenih u EU – oko 4,5 posto. Za mnoge iz europske obitelji nedostižno čudo, s obzirom na to da su posljedice krize u eurozoni podigle stopu nezaposlenosti na rekordnih 11,8 posto. Što to čini Austrija, a što nisu u stanju učiniti ostale članice europske obitelji, koje muku muče s nezaposlenošću, tim gorućim europskim i svjetskim problemom? \"Austrijski fenomen\" pojasnili su član uprave Austrijskog servisa za zapošljavanje (AMS) Johannes Kopf i ekonomist Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) Vladimir Gligorov.

– Austrija je u europskom vrhu jer je organizirana zemlja koja promišljeno i sustavno ulaže u politiku obrazovanja i zapošljavanja, posebice mladih – kazao je Kopf. Istaknuo je kako se za primjenu austrijskog modela u europskoj praksi interesiraju i druge zemlje.

– Flexicurity, sprečavanje duge nezaposlenosti i obrazovanje mladih tri su glavne posebnosti našeg modela zapošljavanja – kazao je Kopf. Ustvrdio je kako je Austrija znalački iskoristila proširenje EU na istok, profitiravši znatno više nego ostale članice.

– Flexicurity sustavu kao spoju fleksibilnosti i sigurnosti cilj je ostvariti veću pokretljivost i prilagoditi se tržišnim promjenama te nezaposlenima pružiti socijalnu sigurnost i pomoći im da što prije nađu posao – rekao je Kopf. Napomenuo je kako u Austriji radnici nemaju \"gotovo nikakvu zakonsku zaštitu od otkaza\", osim hendikepiranih i osoba starijih od 50 godina s najmanje 10 godina radnog staža.

Sindikati su partneri

Naknada za nezaposlene može se dobivati između 20 tjedana i godine dana, a iznosi između 800 i 1200 eura mjesečno. Nakon toga osobi se isplaćuje \"nužna pomoć\" koja iznosi oko 750 eura.

– U današnjim uvjetima više nema poslova za cijeli život nego dominiraju razni oblici zapošljavanja na kraće vrijeme – kazao je Johannes Kopf. Istaknuo je da se taj dinamični sustav u praksi pokazao vrlo uspješnim, jer podupire ponovno zapošljavanje, uključujući i nezaposlene starije dobi te smanjuje nezaposlenost mladih.

– Naše tržište radne snage obilježava iznimna dinamika s mnogo završetaka i novih početaka. Od gotovo 3,5 milijuna zaposlenih oko 1,5 milijuna su \"početnici\", kako stvarni tako i oni koji više puta počinju iz početka – istaknuo je Kopf.

Kao primjer tipičnog AMS-ova posredovanja pri zapošljavanju, Kopf je naveo sljedeći primjer: Neka austrijska tvrtka izvijesti AMS da ima tri kandidata koji ispunjavaju uvjete za traženo radno mjesto. AMS joj kaže da se može odlučiti za koga želi, nudeći joj pritom i četvrtog kandidata koji je dulje nezaposlen, primjerice 9 mjeseci, za kojeg je AMS spreman plaćati polovicu plaće daljnju polovicu godinu. I to tvrtke u većini slučajeva stimulira.

– Nama je važno da četvrta osoba dobije posao, iako je možda lošija od prethodne tri, jer za nas je bolje da su tri osobe po 3 mjeseca bez posla nego jedna godinu dana – pojasnio je Kopf. Od svih nezaposlenih u Austriji je 25 posto onih koji su bez posla više od godinu dana, a prosjek dugoročno nezaposlenih u 27 zemalja članica EU-iznosi 44 posto. Kopf naglašava da Austrija, iako ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU, izdvaja mnogo više novca iz državnog proračuna za obrazovanje i zapošljavanje nego ostale zemlje članice.

– Najbolja zaštita protiv nezaposlenosti je dobro obrazovanje – kazao je Kopf dodavši kako Austrija promišljeno investira u zapošljavanje mladih. Kao zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti, Austrija nadoknađuje nedostatak kvalificirane radne snage na austrijskom tržištu rada \"uvozom\" radnika iz zemalja (ne)članica EU, pa tako i iz Hrvatske. Udio stranaca u Austriji je visok, veći od 10 posto. Unatoč tomu austrijska se poduzeća bore s manjkom radnika.

– Austrija će hrvatske državljane, nakon što RH uđe u EU, postupno puštati na austrijsko tržište radne snage u sedmogodišnjem prijelaznom roku – kazao je Kopf.

Vladimir Gligorov tvrdi da su Austrijanci mjesto u europskom gospodarskom vrhu postigli svojom marljivošću, iznimnom radnom disciplinom i izvrsnim organizatorskim sposobnostima. Kao razloge da je Austrija postala zemlja uzor u EU, Gligorov navodi socijalno partnerstvo kao austrijsku posebnost koja se proteže i na gospodarstvo i socijalnu politiku te fleksibilnost austrijskog tržišta rada.

– U Austriji sindikati igraju značajnu ulogu, a stupanj sindikalizacije je kao i u Njemačkoj i Švedskoj znatno veći nego u drugim europskim zemljama – kazao je Gligorov. Napomenuo je kako sindikati kao partneri sudjeluju u socijalnom pregovaranju o plaćama, (ne)zaposlenosti i situaciji na tržištu rada.

Pouke za Hrvatsku

Austrijski slučaj da su dvije političke stranke, od kojih je jedna socijalistička i usko povezana sa sindikatima, zajedno s konzervativnom na vlasti gotovo od Drugog svjetskog rata, dosta je rijedak i teško primjenjiv na ostale zemlje.

– To je djelomično pitanje odgovornosti političkih stranaka i sustava demokratskog upravljanja, a zbog socijalnog partnerstva i sveobuhvatnog i koordinirajućeg zajedničkog djelovanja interesnih udruga štrajkovi su u Austriji relativno nepoznata stvar – kazao je Gligorov, napomenuvši kako je u drugim zemljama drugačije.

Što Hrvatska može naučiti od Austrije?

– Problem niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ne može se riješiti samo snižavanjem cijene rada već treba povećati proizvodnost, kao što čini Austrija – kazao je Vladimir Gligorov. 

>> Nezaposlenost u SAD-u pala na 
7,7 posto; najniža od 2008. godine

Posao ih čeka već četiri mjeseca nakon &

Posao ih čeka već četiri mjeseca nakon škole

Primjer i uzor je grad Beč koji je donio dokument "Bečko jamstvo obrazovanja" s nizom mjera koje osiguravaju mladima da se najkasnije četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili nakon gubitka radnog mjesta zaposle ili dobiju mjesto praktikanta.

– Uz jamstvo, posebnost našeg sustava obrazovanja mladih, koji EU želi preuzeti, dualni je društveno-partnerski princip u kojem su poslodavci i radnici izravno umreženi – kazao je Johannes Kopf, pojasnivši da zahvaljujući dobrom sustavu prakse mladi ljudi stječu praktično obrazovanje, a poduzeća kvalificiranu radnu snagu.

– Mladima koji se ne uspiju uključiti u nastavni proces i pronaći poduzeće za stručnu praksu AMS plaća godinu dana obrazovanje, a godišnje za 12 tisuća takvih učenika platimo više od 100 milijuna eura – kazao je Johannes Kopf.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija
  • ivo-zika ivo-zika

    11.03.2013 u 17:27h

    Jest, ali dobro naslovljeno , pod navodnim znacima i po narodnoj:,, vidi momka vidi mu kaputa, sve na kredit rano moja ljuta"! Npr. trazis ches 5ooo eura za legalizaciju i ne dobijes a hoces kucu i 200 tisuca odmah iz prve prodjes jer kuca ostaje tu njima e takvi i stvaraju ovu krizu!
    0 0% 0
  • ivo-zika ivo-zika

    11.03.2013 u 17:27h

    Jest, ali dobro naslovljeno , pod navodnim znacima i po narodnoj:,, vidi momka vidi mu kaputa, sve na kredit rano moja ljuta"! Npr. trazis ches 5ooo eura za legalizaciju i ne dobijes a hoces kucu i 200 tisuca odmah iz prve prodjes jer kuca ostaje tu njima e takvi i stvaraju ovu krizu!
    0 0% 0