Gradovi i općine u Sisačko-moslavačkoj županiji spremni su za primjenu zakonskih propisa o odvojenom prikupljanju papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada, s kojima se kreće sutra.
Zeleni otoci spremni
Zeleni otoci sa spremnicima za razni otpad postavljeni su u većini mjesta. Otpad prikupljen na “otocima” sisačko Gospodarnje otpadom šalje ovlaštenim oporabiteljima na daljnje zbrinjavanje.
– Tako povećavamo količinu recikliranog te smanjujemo količinu otpada koje vozimo na odlagalište – ističe direktorica Sandra Divjakinja. Reciklažno dvorište postoji na odlagalištu Goričica, a Grad je Fondu za zaštitu okoliša uputio zahtjev za financiranjem projektne dokumentacije za izgradnju još jednog, bliže centru grada. Iz Fonda će Sisak dobiti i 40 posto iznosa za nabavku opreme za još 18 zelenih otoka te 600 minikompostera za kućanstva, no Grad još nema definiran način postupanja i obrade biootpada. Sufinanciranje nabavke biokompostera za užu urbanu zonu od Fonda očekuje i Grad Glina, a od Ministarstva zaštite okoliša čekaju ocjenu o potrebi izgradnje reciklažnog dvorišta, nakon čega kreću u izradu dokumentacije.
Od vrata do vrata po papir
Eko Moslavina prikuplja otpad s područja Kutine, Velike Ludine i Popovače, a njen čelnik Slavko Sokol ističe da, što se tiče biootpada, na ovom području odavno već postoji kultura izdvajanja biorazgradivog otpada za proizvodnju gnojiva i komposta za vlastite potrebe. Trenutno istražuju koliko je potrebno biokompostera za građane u urbanoj zoni, a kompostana, kao i sortirnica, planirane su u okviru reciklažnog dvorišta, na čijoj se izgradnji intenzivno radi. Eko Moslavina papir prikuplja po modelu “ od vrata do vrata”, a mjesečno na 10.000 adresa dostavljaju vrećice za tu svrhu. Na isti način papir skupljaju i u Lipovljanima, a mještanima će biti podijeljene vrećice za prikupljanje plastičnog otpada. Zasada se prikupljanje vrši na poziv, dok se ne zatvori financijska konstrukcija za izgradnju reciklažnog dvorišta, za kojega imaju dozvolu za građenje. Načelnik Mario Ribar ističe da čekaju sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša. Inače, ukoliko se zakon ne počne primjenjivati u roku, kazne za lokalnu upravu iznose od 100.000 do 300.000 kuna.
