Gradski muzej Karlovac godišnjicu postojanja obilježio je bogatim programom. Podijeljene su nagrade, predstavljena vrijedna monografija o akademskom slikaru Danijelu Butali, a otvorena je i izložba u potkrovlju Gradskog muzeja koja svjedoči o djelovanju Galerije slika Grada Karlovca u razdoblju od 1945 do 1954. godine. Međutim, proslava rođendana ostala je u sjeni polemike postoji li karlovački muzej uopće više od stoljeća, odnosno je li proslavio 108. ili tek 60. rođendan.
Bez kustosa i prostora
Pravnik, povjesničar i publicist Radovan Radovinović, neumorni istraživač karlovačke povijesti, u svojoj knjizi “Stari Karlovac – ulice, kuće i ljudi” polemizira sa 18. prosincem 1904. kao datumom osnivanja.
– Grad je tada donio odluku o osnivanju, ali ona nije to nije ostvareno sve do 1952. godine. Inzistiranje na 1904. kao godini osnutka znači ignoriranje činjenica, što je neprimjereno muzejskoj ustanovi. Međutim, to je karlovačka specijalnost – smatra Radovinović.
Tvrdi također da do 1952. godine nije bilo kustosa, kao niti prostora. Poziva se tu na tvrdnje prve direktorice muzeja Ivane Vrbanić, koje je objavila u katalogu izložbe slika Vjekoslava Karasa iz 1954. godine, što je zapravo prva publikacija te ustanove. Vrbanić, koja živi u Zagrebu i nije htjela komentirati obilježavanje 108. godišnjice, tada je napisala da početkom 20. stoljeća nije došlo do osnivanja muzeja “u pravom smislu riječi” te da je tek 1952. godine Narodni odbor Grada odlučio pristupiti tom zadatku. Ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac Hrvojka Božić nije upoznata s time da uopće postoji spor oko datuma osnivanja muzeja.
– Ako se dokažu te tvrdnje, sljedeće godine nećemo slaviti 109. obljetnicu ustanove – jednostavno odgovara Božić.
Kustos u karlovačkom Gradskom muzeju Igor Čulig napominje da bi trebalo biti jasno kako je ustanova osnovana na temelju odluke iz 1904. godine.
– Postoji tradicija obilježavanja i šezdesete i osamdesete i stote obljetnice – kaže Čulig.
Početak djelatnosti
Arhivistica Rosana Mikulić bila je ravnateljica Gradskog muzeja u vrijeme kada je ta važna karlovačka ustanova obilježavala svoju navodnu stotu godišnjicu postojanja.
– Muzej u današnjem smislu riječi nije postojao do 1952. godine. Međutim, muzejska je djelatnost u Karlovcu zasigurno počela 1904. – smatra Mikulić.
I dok su mišljenja karlovačkih kulturnjaka i povijesničara podijeljena, činjenice jasno govore o počecima karlovačkog muzeja.
Dakle, Grad je prije 108 godina odlučio osnovati Muzej i za to je izdvojio mizernih 500 kruna. Sljedeće godine su Mijo Balaš, Gustav Modrušan i Vatroslav Reiner dobili zadatak oživotvorenja ideje o osnivanju Gradskog muzeja.
Po Karlovačkom leksikonu, Muzealni odbor osnovan je 1911. godine i činilo ga je sedamnaest članova. Odbor apelira na pomoć u prikupljanju predmeta i dobiva sobu na drugom katu zgrade gradske uprave gdje su oni deponirani. Nakon Prvog svjetskog rata ta djelatnost zamire sve do 1952. godine.
To znači da je od odluke o osnivanju do početka rada Gradskog muzeja prošlo punih 48 godina. Odluka je donesena za Austro-ugarske, a ostvarena u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji. U međuvremenu su stvorene i propale Država Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija i Nezavisna Država Hrvatska. Karlovačkoj ustanovi je 1953. godine dodijeljena kurija Zrinskih na Strossmayerovom trgu, gdje i danas djeluje. Te godine mu je pripojena i Galerija slika. Prvi stalni postav otvoren je u muzeju 1996. godine.
