"Ponekad se ulovim u razmišljanju da nam baš ništa ne ide, ali onda kad se sjetim svih naših olimpijskih pobjednika i svjetskih prvaka znam da smo još uvijek sportska veselila", rekao je nedavno Antun Vrdoljak, bivši predsjednik HOO-a i član Međunarodnog olimpijskog odbora.

Zaista, zbog svih trenutaka sreće koji su nam priuštili obitelj Kostelić, rukometaši, Blanka Vlašić, tenisači, plivači, vaterpolisti i svi oni od kojih nismo ništa očekivali poput Snježane Pejčić, Jakova Faka, tekvondašice Martine Zubčić i Sandre Šarić... nemamo pravo biti razočarani sportskim rezultatima u desetljeću koje je na izmaku. Pamtit ćemo, naravno, i razočaranja. Ništa nas kao nogomet ne može tako bacati od očaja do euforije, a nekako smo u posljednjih deset godina češće bili onom prvom. Najsvjetliji trenutak, kad su Bilićevi dečki golom Klasnića došli na korak do polufinala Eura trajao je samo minutu. Klupski nogomet još je gora priča, a ljudi koji ga vode najgora.

No nogomet još i nije najveći gubitnik, već košarka koja je gotovo nestala iz misli prosječnog hrvatskog navijača. Za razliku od rukometaša, košarkaši više ne mogu napuniti ni kafić s videozidom, a kamoli natjerati nekoga da se odvaži na put u Poljsku, Španjolsku ili gdje već.

No vratimo se junacima desetljeća. Čast svima, ali Janica je ostala za koplje dalje od svih. Najveća hrvatska sportašica svih vremena sa šest osvojenih olimpijskih medalja. Otišla je jer je sama tako htjela, i na to je imala pravo kao najveća. Za sve navijače i oca Antu prerano, ali to je bila Janica. Skijašica koja je skijala s osmijehom i osvajala medalje kao što je nekad Dražen Petrović vladao među koševima. Načekat ćemo se takve kulerice...

1. JANICA KOSTELIĆ - Šest medalja na ZOI

Petog dana 2000. proslavila je punoljetnost. Bila je tek cura koja obećava. Uslijedilo je:

2001. Veliki globus pobjednice Svjetskog kupa skijašica i dva mala (slalom, kombinacija);

2002. Tri zlata (slalom, veleslalom, kombinacija) i srebro (superveleslalom) na ZOI u Salt Lake Cityju;

2003. Dva zlata na SP-u (slalom i kombinacija) u St. Moritzu, veliki globus i dva mala (slalom i kombinacija)

2005. Tri zlata na SP-u u Bormiju (slalom, spust, kombinacija) i mali globus (kombinacija);

2006. Zlato i srebro na ZOI u Torinu, veliki i dva mala globusa (slalom i kombinacija).

2. IVANO BALIĆ i rukometaši - Svjetski prvaci i olimpijsko zlato

Nitko nas nije toliko puta razveselio kao rukometna reprezentacija s Ivanom Balićem. Dvaput je izabran za najboljeg rukometaša svijeta, ‘režirao’ je sve medalje Červarove zlatne generacije, igrao rukomet kao nitko do tada, u stilu košarkaškog razigravača. I danas je naša najveća nada kada je u pitanju nastavak rukometne bajke koja je počela 2003. Rukometaši su zvijezde s kojima bi mnoge Hrvatice voljele zaplesati – Vori, Džomba, Metličić, Duvnjak...

3. GORAN IVANIŠEVIĆ - Osvajanje Wimbledona

Njegove su zapravo bile devedesete, ratne godine s hrvatskim grbom na čelu, tri traumatična wimbledonska finala. Božja pravda bila je da mu se to sve vrati 2001. protiv Raftera. Englezi nikad nisu bili ravnodušni prema njemu, pokazao je to i Timesov izbor događaja desetljeća u kojem je Ivaniševićevo osvajanje Wimbledona 40 mjesta ispred natkrivanja središnjeg terena!

4. BLANKA VLAŠIĆ - Svjetska prvakinja

U deset godina od anonimke do najveće hrvatske atletičarke svih vremena. Veliku karijeru nagovijestila je 2000. na Jamajci postavši svjetska juniorska prvakinja u skoku u vis. Otac Joško i trener Marinović prošli su deset godina suza i velikih trijumfa, u Osaki 2007. i Berlinu 2009. dosegla je vrhunce. Napadi na svjetski rekord sve su ozbiljniji.

5. TENISAČI - Osvajanje Davisova kupa

Hrvatska je tek 12. zemlja koja je u gotovo stoljetnoj povijesti Davisova kupa uspjela osvojiti prestižni trofej. Tu 2005. pamtit ćemo po čarobnom finalu u Bratislavi kad je Sibamac arena disala hrvatski, pamtit ćemo je po divnim danima na Gripama gdje su padali Rumunji i Rusi, po lucidnom izborniku Nikoli Piliću i ponajviše – po fantastičnom Ivanu Ljubičiću. Prvi poraz doživio je tek u finalu protiv Hrbatyja.

6. IVICA KOSTELIĆ - Srebro na ZOI, prvak svijeta

Janica nas je malo razmazila, pa često nismo ni shvaćali veličinu Ivičinih uspjeha. “Samo treći?” Vidjet ćemo kad ćemo sljedeći put imati skijaša na OI ili SP na postolju. Ivica je ušao u navijačka srca i zbog kalvarije kroz koju je prošao u svom natjecateljskom vijeku. Početkom tjedna imao je 11. operaciju u karijeri. A iz bolničkih postelja već je poručivao: “Vratit ću se i osvojiti olimpijsku medalju” i san mu se ostvario u Torinu.

7. PLIVAČI - Zlatni Sanja i Duje

Četiri svjetska rekorda Sanje Jovanović uspjeh je kojim se ne može pohvaliti nijedna hrvatska plivačica u povijesti. Europska prvakinja u malom bazenu pobijedila je zajedno s bolesnom majkom i tešku obiteljsku dramu u ratnom Dubrovniku. Duji Draganji nitko ne može osporiti veličanstvene uspjehe – srebro na 50 m slobodno na OI, naslov svjetskog prvaka 2008... Koketiranje s Katarom ostat će mrlja.

8. FILIP UDE - Srebro na OI 2008.

Pothvati poput Udeova osvajanja srebra u gimnastici na OI u Pekingu i Fakove čudesne bronce na Svjetskom prvenstvu u biatlonu samo potvrđuju ono čime se tako često volimo hrabriti – “da imamo sportske gene kao malo tko u svijetu”. Ude je senzaciju najavio jer je u Svjetskom kupu dokazao da spada u svjetski vrh. No, u Pekingu je trebalo skočiti pred Kinezima.

9. VATERPOLISTI - Svjetski prvaci

Često su nas znali razočarati, ali zbog naslova svjetskog prvaka u Melbourneu 2007. sve im se može oprostiti. Zlato je bilo remek-djelo izbornika Ratka Rudića, a vaterpolisti su ponijeli najveću medalju u povijesti nakon što su svi već počeli odmahivati rukom prema njima. Nezaboravni će ostati polufinale u kojem je prekinut kompleks od Srbije i finale u kojem su Vićan i društvo slomili Mađare.

10. OSMERAC - Bronca na OI

Malo je zemalja koje mogu uopće sastaviti pristojan osmerac, a kamoli pohvaliti se olimpijskom medaljom u toj kraljevskoj veslačkoj disciplini. Podsjetimo se tih imena: Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević i kormilar Silvijo Petriško.