Kada promatramo Savu kako mirno teče, čovjek bi rekao da se gotovo ništa dramatično ne može dogoditi. No, da ipak nije baš tako najbolje znaju lađari, ali i stanovnici Splavarske ulice, jedine hrvatske ulice čiji stanovnici u kućama za odmor žive na vodi, gotovo poput onih u Veneciji. U dugogodišnjem suživotu s rijekm dobro su je upoznali i o njoj stekli brojna znanja i iskustva, no koliko god iskusni bili ponekad ih iznenadi i pokaže im svoju zlu ćud. Brođani znaju da je na Savi lijepo u svim godišnjim dobima, no splavare i njihove nastambe na vodi često vrebaju brojne opasnosti. Ponekad je nepredvidljivo šta će se sve dogoditi kada vodostaj naglo raste ili pada, pa treba gotovo dvadeset četiri sata dnevno bdjeti uz splav. J
edna od gadnih stvari koja se splavaru može dogoditi je da mu nabujala rijeka otrgne splav sa veza i ponese je nizvodno tokom, no ništa manje dramatično nije kada se splav, u koju su mnogi od njih uložili i više desetaka tisuća eura kako bi je sagradili i opremili, nađe pod vodom. Upravo to dogodilo se ovih dana jednoj od osamdesetak kuća na vodi u Splavarskoj, a mladi par Zdravko Ljubas i njegova djevojka Kristina koja je i vlasnica splavi, mogli su samo bespomoćno gledati kako voda prodire u sve prostorije, kvasi i uništava zidove i pokućstvo u unutrašnjosti, a s prostrane terase odnosi sve što se na njoj tada našlo. Splav je ostala privezana uz obalu, nakrivljena i do pola je pod vodom, a danas su iz Osijeka došli ronioci kako bi spasili što se spasiti može.
- Pod težinom snijega koji je opteretio krovište povećao se gaz za nešto više od desetak centimetara. Splav je tada jednim dijelom, što zbog snijega, što zbog vodostaja koji je tih dana opadao, "nasjela" u plićaku na kosini obale. Na nesreću nasjela je stranom kontra otvora na pontonima i oni su se zbog znatno većeg i neuobičajenog nagiba u kojem se splav tada našla naglo počeli puniti vodom.
Što su se pontoni više punili, tako je jedna strana sve dublje zaranjala pod vodu. U dijelu koji je pod vodom nalazi se spavaća soba, sanitarni čvor i kuhinja. Na terasi je bio veliki rezbareni stol kojeg sam na sreću nekako uspio spasiti i sada je kod susjeda. Svakodnevno brinem o splavi i strašno je ovo što se dogodilo. Iskreno, učim od starijih, ali nedostaje mi njihovog znanja i iskustva. Kada je počeo padati snijeg pomislio sam da će zbog oborina vodostaj početi rasti, a dogodilo se baš suprotno. Bio je dovoljan samo jedan dan da se ova strahota dogodi. Ne možete ni zamisliti kako sam se osjećao kada sam došao na Savu i ugledao potpoljenu splav - kaže nesretni Zdravko koji je unatoč svemu optimističan. Nadu polaže u ronioce koji će pokušati zatvoriti otvore na pontonima i potom kroz ventile upumpavati zrak. Voda bi tako trebala isteći, a splav postepeno izranjati na površinu vode.
