Nekada davno na istoku Slavonije gotovo svako seosko domaćinstvo uzgajalo je autohtonu crnu slavonsku svinju koja je u 19. stoljeću nastala na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku kod Osijeka križanjem lasaste mangulice i berkšira pa je i danas u Slavoniji za ovu svinju uobičajen naziv fajferica. Još 2000. stručnjaci su upozorili kako je ostalo jako malo krmača i nerasta pa crnoj slavonskoj svinji prijeti izumiranje na što je država reagirala poticajima uzgajivačima od 700 kuna po grlu.
- Poticaj je 700 kuna, ali u konačnici dobivamo 400 kuna po grlu. Neki dan je bilo predavanje o crnoj svinji i rečeno nam je da će, kada uđemo u EU, potpora biti 1200 do 1500 kuna, a to je već stimulativno. Lani sam uzgajao 150 crnih svinja, ali sada ih je 80 jer skupa je hrana. Crna svinja je zaštićena kao ugrožena vrsta, ali sve manje je grla pa od tih 28 uzgajivača, tek nekoliko je ozbiljnijih dok je najviše malih uzgajivača s nekoliko svinja - kaže Samson Andabak iz Otoka koji je ljubav prema crnoj slavonskoj svinji naslijedio od oca koji je bio i predsjednik Udruge uzgajivača crne slavonske svinje.
Na imanju Samsona Andabaka je poluintenzivni uzgoj što znači da su svinje dijelom u prirodnom uzgoju uz \"električnog pastira\" gdje se kaljužaju u blatu i sami pronalaze hranu, a dijelom uobičajenom u svinjcu. Već dugo je uzgajivačima ove pasmine zabranjen ulazak u šumu gdje su se svinje hranile žirom što je njihovo prirodno stanište. Andabak proizvodi kulen, kobasicu, čvarke i slaninu i tvrdi, a s tim se slažu i stručnjaci, kako je meso crne slavonske svinje idealno za kulen jer je podjednak omjer mesa i masti i ne dehidriraju kao proizvodi od drugih, posebice hibridnih pasmina svinja.
U Otoku kod Vinkovaca već godinama se održava kulenijada gdje se natječu za najbolji kulen od mesa crne slavonske svinje što treba stimulirati svinjogojce da uzgajaju ovu pasminu kojoj prijeti izumiranje.
>> Zbog suše i visokih cijena sve manje svinjskog uzgoja
gdje se moze kupiti crna svinja feiferica ?