U Prvom svjetskom ratu poginulo je čak 4363 Međimuraca, što je velik broj s obzirom na to da je tada na ovom prostoru živjelo manje ljudi nego danas. Broj poginulih Međimuraca u Prvom svjetskom ratu prvi je put javno iznesen na znanstvenom skupu "Pomurje 1914.- 1920." koji je danas počeo u Čakovcu. Na njemu povjesničari iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske u Čakovcu govore o događajima koji su doveli do pripajanja Međimurja i Prekmurja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Povijesno društvo Međimurske županije, na čelu s predsjednikom Branimirom Bunjcem, skup je organiziralo u povodu obilježavanja spomendana rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države 9. siječnja 1919. godine. Obljetnica je na prijedlog saborskog zastupnika Dragutina Lesara postala spomendanom Sabora, pa je Luka Bebić i pokrovitelj svečanosti.

D. Lesar prisjeća se da je u rujnu 2005. godine Vlada Saboru dostavila prijedlog dopune Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, s prijedlogom da se 25. rujna proglasi spomendanom sjedinjenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom Hrvatskom. Ako je to sjedinjenje koje je uslijedilo tek 1945. godine značajno za Hrvatsku, zašto odcjepljenje Međimurja od Mađarske i pripajanje tada novonastaloj Kraljevini SHS-a ne bi imao isti značaj, zapitao se i pripremio amandman koji je i prihvaćen.

Obilježavanje tog važnog događaja sastoji i od izložbe razglednica iz zbirke Štefana Vide "Pozdrav iz Međimurja" te izložba poštanskih maraka izdanih u Prekmurju i Međimurju 1918. i 1919. godine. Izaslanstvo Međimurske županije u nedjelju će položiti vijence na grob dr. Ivana Novaka na čakovečkom groblju te pod spomen-ploču na kući dr. Novaka u Macincu. Dr. Novak zaslužan je za Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, donijetu 9. siječnja 1919., kad je u Čakovcu održana Narodna skupština na kojoj je, na današnjem Franjevačkom trgu, prema nekim izvorima, bilo čak 10.000 ljudi.