Toplana je godinama sustavno neekonomski poslovala na temelju političkih odluka, ali i vodeći računa o socijali. Zbog toga i danas, unatoč povećanju cijene, konstantno stvara gubitke – rekla je karlovačka dogradonačelnica Marina Kolaković uoči sjednice na kojoj će Vijeće raspravljati isključivo o grijanju u Karlovcu.

 Potrošači su protiv

 I direktor Toplane Denis Janžetić tvrdi da cijenu grijanja treba određivati tržište.

– Naravno da je politika diktirala cijenu grijanja i sustavno onemogućavala poskupljenje i praćenje cijene energenata, što je potpuno neprimjereno. Od 2002. godine do danas cijena grijanja promijenjena je tek tri puta. U istom razdoblju korekcije cijena goriva teško je i izbrojati. Naravno, riječ je o poskupljenjima. Samo tijekom ovog siječnja Ina nam je dvaput povećala cijenu mazuta ukupno za 7,68 posto – upozorava direktor Janžetić.

Iako je računica jasna, novi način obračuna i podizanje cijena grijanja izazvalo je niz prosvjeda u Karlovcu. Protiv Toplane u više navrata oštro su reagirali i iz Udruge potrošača, a bili su čak najavljeni i prosvjedi.

Ipak, iz Toplane i gradske uprave poručuju da bi, na temelju jasnih tržišnih pokazatelja, cijena grijanja trebala biti još viša od sadašnje.Tako, primjerice, najjeftinije grijanje imaju Zagreb i Velika Gorica, no njihove su cijene sufinancirane s državne razine preko tvrtke HEP Toplinarstvo. U Karlovcu isporučeni megavatsat stoji 310 kuna. U ostalim je gradovima ta cijena znatno viša. U Varaždinu i Slavonskom Brodu iznosi 350 kuna po MWh, u mnogim gradovima je na razini 380, a u Vukovaru na čak 400 kuna.

 Izračun gubitaka

 – Ako megavatsat stoji 310 kuna, a gorivo za proizvodnju 460 kuna, lako izračunamo koliki su gubici – tvrdi dogradonačelnica Kolaković.

 U rješavanju problema ne može pomoći ni korištenje plina jer su uvjeti isporuke znatno lošiji nego mazuta. Situaciju dodatno otežava i polarna zima koja je znatno povećala i potrošnju goriva. Od 40 do 50 tona dnevno, koliko se trošilo u siječnju, narasla je na čak 85,2 tone.