Čistoća i dalje odbija suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa stoga kreće u realizaciju vlastita projekta. No, nabavom novih kontejnera i kanti problemi razvrstavanja otpada neće biti riješeni.

Melčić vs. Mladineo

Marko Melčić, direktor Čistoće i dalje stoji iza tvrdnji kako je projekat Fonda preskup i kako se takva investicija ne isplati, što je opovrgnuo Vinko Mladineo, Direktor FZOEU-a. Melčić tvrdi kako bi uvođenje novog, modernijeg sustava prikupljanje nepovratne ambalaže Grad u prvih šest mjeseci koštalo oko 7,5 milijuna kuna.

Tako bi se, kaže Melčić, samo na edukaciju građana potrošilo oko pola milijuna kuna.

- Na vrećicama su slike svih polimera koje će građani ubacivati tako da nema govora o dodatnim troškovima - replicirao je direktor Fonda.

Prema podacima iz čistoće distribucija besplatnih vrećica koštalo bi više od tri milijuna kuna, no i na tu tezu spremno je reagirao idejni vođa Fondova projekta.

- Vrećice za Čistoću nisu trošak jer se mogu dok se odvozi smeće građanima jednostavno ubaciti u poštanske sandučiće ili slično, tako da ta tvrdnja ne stoji - odlučan je Mladineo.

No, Čistoća je već razradila zamjenski projekt, vrijedan 10.740.300,00 kn bez PDV-a.

“Poboljšanje cjelovitog gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu” kako je nazvan poduhvat još je u začecima pa stoga nije jasno kada će se ispuniti zakonske obaveze koje su stupile na snagu 1. siječnja ove godine i koje predviđaju da se mora naplate komunalne naknade u buduće obračunavati prema volumenu. Isto tako nejasno je gdje će se na uskim gradskim ulicama smjestiti žuti kontejneri kapaciteta 1100 litara jer mjesta nema.

Dodatni troškovi

Mladineo smatra kako Holdingova podružnica građanima svjesno uskraćuje mogućnost uštede novca.

- Građani će prisiliti Čistoću da organizira sustav prikupljanja ostalih polimera putem vrećica jer će uostalom tu istu uslugu morati platiti prema novom načinu naplate koji se obračunava po volumenu - kazao je.

Tu valja napomenuti kako bi odvožnja nepovratne ambalaže bila u potpunosti besplatna jer bi se ponovno iskoristila radi prerade u sirovinu ili gotov proizvod.Tako je već sada u 220000 kućanstava prikupljeno oko 1500 tona plastike vrijedne 7,5 milijuna kuna.