Na sjednici Skupštine Zagorskog vodovoda u svom izvješću direktor Željko Hren opisao je uvjete i rezultate poslovanja u 2009. godini.
Stabilno i kvalitetno
– Poduzeće je potpuno ispunilo svoju primarnu zadaću, a to je stabilnost i kvaliteta opskrbe pitkom vodom potrošača na cijelom distributivnom području u 26 jedinica lokalne samouprave, što predstavlja tri četvrtine ukupnoga prostora Krapinsko-zagorske županije. Zagorski vodovod Zabok po veličini je treći vodoopskrbni sustav u Hrvatskoj sa 1850 kilometara cijevi u distribucijskoj mreži, 90.000 korisnika na 26.500 priključnih mjesta i godišnjim plasmanom od 3,55 milijuna prostornih metara vode. U razdoblju od 2005. do 2009. godine priključeno je 6000 novih potrošača, no to nije izazvalo značajniji porast potrošnje vode. Zbog rasta svih troškova, prije svega električne energije zbog puštanja u rad sustava u visokim zonama, Zagorskom vodovodu otežano je financijsko poslovanje, zbog čega je i promijenjen sustav obračuna i povećana cijena vode ove godine. Smanjen je i udio države i drugih sudionika sporazuma o gradnji vodoopskrbnoga sustava Krapinsko-zagorske županije – izvijestio je direktor Hren.
Prosjek plaće 6947 kuna
Osvrnuo se i na plaće 171 zaposlenog radnika koje prosječno iznose 6947 kuna, što je 90 posto republičkoga prosjeka. Sva izvješća članovi Skupštine jednoglasno su prihvatili, osim odluke o izboru novoga člana Nadzornoga odbora, tražeći od Hrvatskih voda da ubuduće za svoga predstavnika ne predlažu "činovnike", nego stručnjake iz operativnoga kruga koji su bliži problematici distribucije vode.
Prema udjelu članova Skupštine, najviše rasprave bilo je o odvodnji, što je nova djelatnost koja se razvija u Zagorskome vodovodu.
– Pripreme za izradu projekata sustava odvodnje u županiji teku prema planu – izvijestio je pomoćnik direktora Željko Vincelj.
Sadašnja studija predviđa tri velika sustava: Zabok, Zlatar i Krapinu te još šest podsustava koji pokrivaju 56 posto područja županije.
U raspravi je bilo dosta pitanja jer negdje već postoje dijelovi sustava ili se grade, kao sa Slovencima na području Huma na Sutli i Zagorskih Sela.
Svi odgovori upućuju na namjeru da se cjelokupno područje županije obuhvati kanalizacijom i pročišćivačima, ali u više faza, što je i uvjet iz odobrenoga kredita iz fondova EU, kako je objasnio zamjenik glavnoga direktora Hrvatskih voda dr. sc. Siniša Širac.
Najpovoljnija cijena jedne od varijanti sustava procjenjuje se na 11,6 milijuna eura, s godišnjim troškovima održavanja sustava od 553.000 eura.
