Turistička zajednica Općine Popovača organizirala je "Večer škrleta" u okviru kojeg su svoj škrlet kao autohtonu moslavačku sortu vina predstavile domaće vinarije Belajec, Cvanciger, Florijanović, Kosovec, Miklaužić, Prpić, Trdenić i Tušek, kao i članovi Udruge „Škrlet".

Potražnja velika u Rusiji

– Godišnje proizvedem oko 5.000 litara škrleta i najveći dio prodam na kućnom pragu, ali i u Zagrebu te većim gradovima na Jadranu. Izvezli smo i nešto u inozemstvo, ali to su zanemarive količine. Potražnja za škrletom postoji, osobito u Rusiji, ali mi sa sadašnjim količinama tog vina nismo zanimljivi tako velikom tržištu. Naš problem nije prodaja već činjenica da smo primorani kvalitetno vino prodati po preniskoj cijeni jer nam je konkurencija sivo tržište i prodaja škrleta po deset kuna, opisao je vinogradar Ivica Florijanović probleme s kojima se susreću moslavački vinari. Oni jedino udruženi mogu biti zanimljivi tržištu Europske unije i šire.

Prolaze stroge kontrole

– Imamo vino koje nitko nema i naš cilj treba biti upravo proizvodnja takvih izuzetno rijetkih i kvalitetnih vina. Pokrenuli smo klonsku selekciju škrleta, ali smo izgubili puno vremena jer ni danas se za razvoj vinogradarstva ne može dobiti povoljan kredit dok ga za kupnju novog automobila banka odmah odobrava, a bez novaca nema ni sadnje novih vinograda, dodao je vinar Marko Miklaužić. Njihovo mišljenje dijeli i jedan od većih vinogradara ovog područja Stjepan Prpić koji smatra da se škrletu treba dati marketinška važnost kao tartufima u Istri

– Nas moslavačke vinare gdje god se pojavimo već prepoznaju po škrletu i na tome treba još više raditi. Naša vina su kvalitetna i postižu visoke cijene na stranim tržištima. Nedavno sam izvezao manje količine škrleta u Englesku i to vino je prošlo izuzetno rigoroznu kontrolu kvalitete koja nama kod uvoza stranih vina nedostaje, zaključio je Prpić.