Najstručniji tim zagrebačke gradske uprave zadužen za prostorno uređenje Zagreba izašao je danas pred novinare nastojeći objasniti kako su se radili ispravci tehničkih pogrešaka u dokumentima prostornog uređenja, zbog koji se javnost diže na noge već mjesecima, a nadležno ministarstvo proglasilo nezakonitima. U kraćem su izdanju obrazloženja poslali Ministarstvu graditeljstva, a ako od njih to zatraže, analiza stiže i na adresu USKOK-a te DORH-a, poručili su.
Izmjene radili i prije
– Ispravci tehničkih pogrešaka nisu izum gradonačelnika Milana Bandića. Oni se rade još od 80-ih godina prošlog stoljeća – pravdao je Željko Horvat, savjetnik gradonačelnika i koordinator gradske uprave.
Smatra da su gradske službe radile sve po propisima, a nastali nesporazumi zbog kojih su se morali očitovati Ministarstvu graditeljstva plod su procedure.
Da je sve rađeno sukladno zakonima i propisima, unatoč cijelom nizu prozivki koje je Gradska skupština pronašla, uvjeravao je i Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo.
– U postupku donošenja svakog plana provodi se javna rasprava, cijeli niz tribina i izlaganja, zaprimaju se brojne primjedbe građana, a ako su opravdane, one se uzimaju u obzir. Pa zar stvarno mislite da jedan čovjek može tako složen posao sam na svoju ruku mijenjati – zapitao se Jelavić poručujući da će se svaka pogreška, ako je počinjena, ispraviti.
I do tri tisuće primjedbi građana
Podsjetio je da na prijedloge GUP-a dolazi od dvije do tri tisuće primjedbi, koje sve treba uzeti u obzir, a naravno – ako su opravdane, unijeti u prostorni plan.
A upravo u tom segmentu, sudeći prema ocjeni Ivice Fanjeka, ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje, leži mogućnost za pogreške.
– Mi smo bitno ubrzali rad na donošenju GUP-a, unatoč brojnim primjedbama građana. A kada se one u obliku podneska trebaju oživotvoriti u planovima, često dolazi do neispravnosti jer ih građani neprecizno pišu, a mi ih možemo shvatiti drukčije od onoga što su oni željeli – oslikavao je ravnatelj zavoda.
Ujedno je i pozvao sve koji imaju bilo kakve primjedbe ili prozivke da se slobodno obrate na njegovu adresu te pogledaju sve dokumente vezane za prostorne planove.
– Sve što zavod radi javno je dobro i uvid u to može dobiti svatko – objasnio je Fanjek ističući da se upravo na temelju takvih provjera može dobro vidjeti ispravnost svega što se radilo – objasnio je Fanjek.
afera gup
Bandićevi pročelnici pravdali nastanak pogrešaka u GUP-u
Ispravci tehničkih pogrešaka nisu izum gradonačelnika Milana Bandića. Oni se rade još iz 80-ih godina prošlog stoljeća, pravdao je Željko Horvat, savjetnik gradonačelnika
Komentara 2
VI
Ispravci tehničkih pogrešaka nisu izum gradonačelnika Milana Bandića. Oni se rade još iz 80-ih godina prošlog stoljeća, pravdao je Željko Horvat, savjetnik gradonačelnika Od 1983. godine radi kao stručno-politički radnik za ONO i DSZ u Općinskom komitetu SKH Peščenica. Nijeije li to još iz 80-ih godina prošlog stoljeća način rada tog takozvanog Hrvata?
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Točno čovjek je u pravu! Nekada u partijskom sistemu su se umjesto 4 kata gradile zgrade sa 5 katova a gupom je bilo prediviđeno 4 kata, ali su se u postupku gradnje mjenjali Gupovi i građ. dozvole pa su tako stanove na 5 katu DOBIVALI NA KORIŠTENJE DRUGOVI IZ SK i zaslužni kadrovi direktori OOUR-a. ili je investitor jednostavno prodao cijeli tako izgrađeni kat i dobro zaradio a oni koji su mu to omogučili ili su dobili stanove ili su im bile izgrađene vikendice širom SRH . Pa to je samo nastavak naučenog u tkz.društvenom vlasništvu .Bilo bi zanimljivo napraviti jedno istraživanje da se vidi kako su upravo komunistički drugovi tako dobili stanove na korištenje u društvenom vlasništvu i poslije 1990. ih za bagatelu otkupili.