U dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja nalazi se jedinstveni trs vinove loze, stare sorte krapinske beline. Taj zanimljiv i nadasve vrijedan primjerak vinove loze već petnaest godina pomno prati i istražuje Ivan Hršak, agronom po struci i veliki zaljubljenik u starine. O jedinstvenom primjerku trsa Ivan je upoznao i stručnjake Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije te im predao zahtjev da se pokrene zaštita tog trsa. Stručnjaci Ustanove, zajedno s ravnateljem Ivanom Ištokom, zainteresirali su se za taj genetski jedinstveni trs i surađivali na tom zanimljivom projektu.
Vino iliraca
– Dokumentirani zahtjev za zaštitu uputili smo Državnom zavodu – kaže Dijana Klasić, stručna savjetnica u Ustanovi. Tijekom istraživanja trsa Ivan Hršak došao je do činjenice da trs ne odgovara ni jednoj standardnoj sorti. – Pomno sam pratio trs od pupanja do ploda. Najstariji Krapinci govorili su mi da se sjećaju tog trsa iz svog djetinjstva te da su o njemu čuli i od svojih očeva i djedova, jer je ta loza nekad bila rasprostranjena u krapinskom vinogorju, ali je izumrla. S obzirom na starost, moguće je da su krapinskom belinom nazdravljali i ilirci te da je slatke grozdove zobao i sam Ljudevit Gaj. Starost trsa bez stručne je podloge nemoguće odrediti, najvjerojatnije datira s početka 19. stoljeća.
Zasađen vinograd
U ono vrijeme ta je sorta bila rasprostranjena na području Krapine, a tada je vinograde zahvatio štetnik filoksera, koji je uništio domaću lozu. Ostanak ovog trsa kroz dugi niz godina pripisuje se dobroj izolaciji i mikroklimi, jer se nalazi uz sam objekt stare krapinske kuće, priča Ivan Hršak, koji je trs cijepio te u svome vinogradu zasadio 200 komada, a prvu berbu očekuje ove jeseni. Vino bi dobilo naziv 'Gajevo vino'. DNK analiza je pokazala da se ne radi o hibridu, već da je to plemenita europska loza. Ovaj je trs preživio i najvjerojatnije se radi o najstarijem trsu u Zagorju, ali i Hrvatskoj. To je prilik a za stvaranje zanimljive turističke priče i atrakcije, jer brojni posjetitelji dolaze u Muzej Lj. Gaja, a trs je u njegovu dvorištu, što do sada nitko nije primjećivao.
Loza krapinske beline svake godine daje plod, unatoč izostanku gnojenja. Uočeno je da je više osjetljiva na pepelnicu, dok na peronosporu i sivu plijesan pokazuje otpornost. Težina grozdova je od 120 do 500 grama. S obzirom na veliku dugovječnost trsa, njegovu vitalnost i ekspanziju, te nepostojanje vidljivog spojnog mjesta, pretpostavlja se da je trs na vlastitu korijenu. Također, smatra se da je trs ovdje bio i prije pojave filoksere, štetnika koji je poharao vinograde, smatraju stručnjaci Javne ustanove za upravljanje zaštićenim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije.
jedno dvoriste ljudevita gaja lici mi na deponiju smeca,e zagorci zar vas nije sram