Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 93
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
najpoznatija jama na svijetu

Zavirili smo u Postojnsku jamu, a ovo što smo vidjeli – nismo očekivali

Postojnska jama
Foto: Linda Draškić
1/18
31.05.2016.
u 08:10

Uputili smo se do slovenske Postojne i "zavirili" u jednu od najvećih i najposjećenijih jama klasičnog krša u Europi, baš kao što je to napravilo kroz povijest i više od 150 predsjednika država, kraljeva i careva.

Ono što je tijekom više od 200 godina privuklo gotovo 35 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta, privuklo je i nas.

Uputili smo se do slovenske Postojne i "zavirili" u jednu od najvećih i najposjećenijih jama klasičnog krša u Europi, baš kao što je to napravilo kroz povijest i više od 150 predsjednika država, kraljeva i careva koji su ostavili svoje potpise u Zlatnoj knjizi, a koja se nalazi u Expou, interaktivnoj izložbi nedaleko od ulaza u špilju.

Otvorena je za prve turističke posjetitelje 1819. godine, godinu dana bila je zatvorena nakon što je jedan veliki dio špilje otkrio tada 31- godišnji Luka Čeč 1818. godine. Ulaz u Postojnsku jamu bio je u to vrijeme jako skup, u današnjoj protuvrijednosti i do nekoliko stotina eura.

Razgledavanje je trajalo onoliko koliko je posjetitelj imao svijetla, odnosno svijeća, a mogao je kupiti 1.5 ili 4,8 kilograma. A svijeće su u to vrijeme bile skupe.

Do sada istraženi dijelovi postojnskog jamskog sustava obuhvaćaju 21 kilometar, a njezin slikovit i tajanstveni podzemni svijet istodobno je jedinstven prostor za najraznolikije jamske pustolovine. To je jedino mjesto na svijetu gdje se posjetitelji kroz jamu mogu voziti električnim vlakićem te izbliza razgledati najslavnijeg prebivatelja tog podzemnog kraljevstva – čovječju ribicu.

Jamska željeznica postoji od 1872. godine, a električna rasvjeta čak od 1883. godine. Zanimljivo je da se u jami nalazi i najstariji podzemni poštanski ured, izgrađen 1899. godine. Dana 15. kolovoza 1924. poslano je iz tog poštanskog ureda čak 78 tisuća razglednica.

U plesnoj dvorani već 180 godina održavaju se različita događanja, a mnogi parovi izabrali su izgovoriti sudbonosno "da" upravo u ovoj dvorani okruženoj stalagmitima i stalaktitima. Jedan od najpoznatijih "kapnika" u špilji visok je oko 16 metara, a star je više od 400 tisuća godina. Najstariji dijelovi špilje stari su dva do tri milijuna godina. Temperatura je unutra stalna kroz cijelu godinu, 9 Celzijevih stupnjeva.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić

Tijekom razgledavanja prirodnih skulptura, posjetitelji vlakom prijeđu udaljenost od dva kilometra do Velike gore. Otuda smo pješice prošli kroz Ruski most u Lijepe jame, kroz Špagetnu, Bijelu i Crvenu dvoranu, sve do Briljantova rova, gdje se nalazi najvažniji kapnik i također simbol Postojnske jame – Briljant.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić

U špilji je zabranjeno fotografirati s bljeskalicom kako bi se spriječio rast mahovine i algi, ali i dirati bilo koje dijelove. Za jedan milimetar stalagmita potrebno je najmanje 100 godina.

Na pojedinim dijelovima uz samu "šetnicu" kroz špilju, vidljivi su tragovi ljudske znatiželje. Otkada je otvorena za javnost, neki posjetitelji nisu mogli odoljeti da ne dodirnu poneki stalagmit koji je na dohvat ruke pa su ti dijelovi pocrnjeli. Naravno, neki su pokušavali otkidati dijelove stalagmita ili stalaktita i nositi ih sa sobom kao suvenire. To je velika šteta ako znate koliko je godina potrebno da "naraste" pokoji centimetar. Turisti iz Azije nerijetko ližu stalagmite jer ih zanima kakvog su okusa. Čudna znatiželja, rekli bismo.

Postojnska jama kolijevka je posebne grane biologije – speleobiologije, u jami su otkriveni i popisani deseci novih vrsta životinja, do savršenstva prilagođenih životu u tami. Iako smo vidjeli i čovječje ribice u vivariju, nije ih bilo jednostavno fotografirati s obzirom na to da su naviknute na život u tami. Čak 14 godina stručnjaci su tražili špiljske životinje, a danas je poznato da ih u tami ove špilje obitava oko 150 vrsta.

Iako su znanstvenici dugo vjerovali da život bez sunca ili ljetnog doba nije moguć, mnoge životinjske vrste koje nastanjuju podzemni svijet u Postojni dokazale su da su bili u krivu. Daleko najpoznatiji prebivatelj Postojnske jame svakako je proteus (Proteus anguinus), čovječja ribica.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić

U ranim dvadesetim godinama prethodnog stoljeća izgrađen je umjetni prolaz koji povezuje tri jame – Postojnsku, Pivku i Crnu jamu te olakšava prijelaz iz jedne u drugu, iako je izgrađen više za vojnu nego za turističku namjenu. Danas taj umjetni prolaz posjetiteljima omogućuje poseban događaj – istodoban posjet svim trima jamama.

Vožnja i šetnja kroz Postojnsku jamu oduzima dah, a koliko god se trudili, fotografijom je teško dočarati ono što smo vidjeli. Dio našeg puta kroz špilju snimili smo kamerom, video pogledajte u galeriji.

Ostali smo fascinirali Postojnskom jamom, a obilazak drugih ostavili smo za neki drugi put jer ovamo se svakako isplati vratiti.

>>Ovo je hrvatski St. Tropez! 9 mjesta u Hrvatskoj koje zaista morate vidjeti

Komentara 22

DU
Deleted user
08:53 31.05.2016.

kakav je ovo naslov..... što se nije očekivalo ?????

ZE
zelenakrava
09:16 31.05.2016.

Da je to napisao netko tko je čitav život proveo u džungli Amazone ili bio u zatvoru ,ajde ok. Ali opisivati stvari o kojima smo dijelom učili i u osnovnoj školi a dijelom se susreću u svakom turističkom vodiču zadnjih stotinjak godina, to je zaista malo čudno. Isti bi efekat izazvale tvrdnje da je npr. naš plavi lijepi Jadran,more koje je slano ili da su dubrovačke zidine napravljene,da ne povjerujete,od kamena. Takvi tekstovi umanjuju vjerodostojnost i ostalih,ispravnih tekstova u Večernjaku.

VI
virkom
08:32 31.05.2016.

Jama je fenomenalna! Jedinstvena! Bio sam dva puta u njoj i nijedna slika ne može ni iz bliza dočarati stvarni utisak kao kada čovjek prođe kroz jamu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije