Novinari ga nazivaju političkim i teorijskim buldožerom, nobelovac Paul Krugman smatra da je njegova knjiga „najvažnija knjiga godine, a možda i desetljeća“. Naravno, riječ je o Thomasu Pikettyju i Kapitalu u dvadeset i prvom stoljeću, trenutno najprodavanijoj publicističkoj knjizi u Hrvatskoj.
Prva naklada ove knjige – koju je na hrvatski prevela Nataša Desnica Žerjavić, a objavljena je za Interliber prošle godine – rasprodana je u rekordnome roku, a golemi interes izazvalo je i skorašnje hrvatsko gostovanje francuskoga ekonomista koje će se održati 9. travnja u zagrebačkom HNK-u.
Karte za gostovanje planule su samo u jednome danu, preciznije u svega nekoliko sati.
Gostovanje Thomasa Pikettyja u sklopu Filozofskoga teatra bit će ujedno uvod u Festival francuske kulture Rendez-vous koji će se u Hrvatskoj održavati od svibnja do listopada, a Piketty će govoriti o idejama svoje knjige, koja je postala bestseler u svim zemljama u kojima je dosad objavljena, ali i oko koje se stvorio konsenzus vodećih svjetskih ekonomista koji tvrde da se radi o najvažnijoj knjizi ekonomske publicistike od početka stoljeća.
Thomas Piketty rođen je 1971. u ljevičarskoj obitelji. Politička uvjerenja njegove obitelji utjecala su na njegove znanstvene interese pa ne čudi što je za temu doktorata odabrao – nejednakost. Za njegovu karijeru nije nevažan ni podatak da je doktorat obranio sa svega 22 godine.
Zadnjih desetak godina o ovom ekonomistu, koji je po političkome uvjerenju sljedbenik francuske socijalističke misli, govori se kao o najistaknutijem znanstveniku Pariške ekonomske škole. Kapital u dvadeset prvom stoljeću jest magnum opus njegova dosadašnjeg rada, dubinska znanstvena studija koja se bavi analizom odnosa između kapitala i rada, odnosno govori o tome kako veći profit od kapitala u usporedbi s profitom od rada stvara sve veću društvenu nejednakost jer se bogati još više bogate, a siromašni siromaše. Zbog takva odnosa nova stvorena vrijednost pretapa se u osobno bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.
Pikettyjeva knjiga značajna je kritika dominantnog položaja tzv. naslijeđenog kapitala u suvremenim kapitalističkim društvima, zbog čega se rascjep između malobrojnih bogataša i gomile ostalog stanovništva u cijelome svijetu produbljuje, i to tako snažno da se obnavlja nekadašnje klasno, pa čak i kastinsko društvo. Autor te fenomene promatra u povijesnome kontekstu i pokazuje kako se kretao odnos kapitala i rada u prošlim stoljećima…
Uz bogate statističke podatke, Piketty je , naime, uspio dokazati da je teza o jedan posto najbogatijih u usporedbi s 99 posto siromašnih u načelu točna, a njegove su dvije osnovne tvrdnje da koncentracija kapitala u malome broju ruku stvara nejednakost i da je povrat od kapitala veći od ekonomskoga rasta. Rješenje vidi u progresivnome oporezivanju bogatstva na svjetskoj razini.
Zanimljivo, čak ni oni koji se ne slažu u potpunosti s Pikettyjevim tezama ne osporavaju stručnost i kompetenciju njegove analize, pa je tako i Bill Gates, jedan od najbogatijih ljudi svijeta, uputio neke prigovore knjizi, ali preporučio ju je za čitanje i ustvrdio: „Postavlja se pitanje koja je razina nejednakosti prihvatljiva. I, kad nejednakost stvara više štete od dobra? To je nešto o čemu moramo javno raspravljati i sjajno je što je Piketty na ovako ozbiljan način pomogao u ubrzavanju te rasprave.“
