Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Arapi masovno kupuju

Sarajevska Ilidža sad je postala – Kuvajt City

Foto: Hassan Haidar Diab
1/8
17.07.2016.
u 21:38

Mi Bosanci tamo smo u manjini i ne osjećamo se kao u svojoj zemlji. Neki od nas dožive i šok

Do Ilidže, molim.

– Aaa, mislite do Kuvajt Cityja – kroz smijeh nam je kazao sarajevski taksist Mustafa.

– Ne valja im posao. Nitko ih ne kontrolira. Kada sutra u Bosni nešto pukne, krivit će narod. A sada ih političari puštaju. Nemojte me krivo shvatiti. Ja sam musliman i nemam ništa protiv Arapa koji dolaze, ali, brate mili, moraju ih kontrolirati – pomalo ljutito govori Mustafa ne skrivajući ogorčenje što bosanske vlasti dopuštaju veliki priljev Arapa koji u BiH kupuju nekretnine bez ikakve kontrole.

– Ja sam harmonikaš. Jedne večeri svirao sam s društvom u kafiću u Sarajevu i malo smo se veselili. Došao je čovjek s bradom, odnekud iz Arabije, koji ne zna ni moj jezik, i na engleskom mi rekao kako je grijeh svirati harmoniku i pjevati. Kafić je bio pun, a nitko mu nije rekao ni riječi. A došao je mene učiti što trebam, a što ne trebam – požalio se Mustafa.

Kako smo se približavali Ilidži, stvarno smo imali dojam da dolazimo u Kuvajt City, kako je Mustafa i kazao. Gotovo sve reklame i plakati na arapskom su jeziku.

– Evo, vidi ti ovo! Sada znaš o čemu govorim. To je Kuvajt, a ne Sarajevo – komentirao je Mustafa pokazujući rukom na veliku zgradu u gradnji punoj oglasa za najam na arapskom jeziku ispred koje je stajala grupica Arapa, vjerojatno razmišljajući o najmu ili kupnji.

Na pitanje koliko košta vožnja, Mustafa se zamislio.

– Ne znam što da ti kažem. Izgledaš kao Arapin, a govoriš hrvatsko-bosanski. Ne znam u koju skupinu spadaš. Sirotinjsku ili bogatašku? Ne znam je l’ da ti oderem kožu ili uzmem samo za kavu – dvoumio se Mustafa te mi naplatio po sirotinjskoj cijeni iako je, kako je rekao, siguran da sam došao sklopiti posao s bogatim šeicima iz Arabije.

Foto: Hassan Haidar Diab

Mustafa me ostavio pokraj hotela Hollywood u kojem odsjedaju Arapi. Ispred hotela parkirana je raskošna limuzina kojom se koriste šeici. Kako smo doznali, vožnja tom limuzinom stoji od tisuću do gotovo pet tisuću dolara, ovisno o klijentima. Šetajući Ilidžom sjetio sam se riječi taksista Mustafe. Ulice su pune državljana arapskih zemalja, a najviše iz zemalja Zaljeva, ali i natpisa tvrtki i reklama na arapskom jeziku. Isto tako, na restoranima, kozmetičkim salonima, prodavaonicama i kafićima možete vidjeti natpise samo na arapskom, a ne i na engleskom ili domaćem jeziku.

Isto tako, velik je broj novootvorenih arapskih agencija za nekretnine preko kojih državljani zemalja Arapskog zaljeva kupuju zemlju u BiH. Iako na Ilidži nekretnine kupuju Saudijci, Katarci, Emiraćani, tamo ipak dominiraju Kuvajćani. Jedan Kuvajćanin kojega sam sreo na Ilidži među rijetkima je bio raspoložen za razgovor. Predstavio se kao Abu Muhamed iz Kuvajt Cityja koji, kako kaže, na Ilidži gradi nekoliko objekata.

Ime po kuvajtskom heroju

– U BiH sam ljetovao svake godine od završetka rata. To je prekrasna zemlja, ljudi su dobri, a većinom su muslimani. Za nas je to jako važno jer nemamo problema zbog prehrane niti s obavljanjem muslimanskih obreda – kazao je Abu Muhamed koji se odlučio baviti gradnjom zbog jako jeftine zemlje i radne snage.

– Atraktivnu vilu koju sam kupio ovdje platio sam 15 puta manje nego što bih je platio u bilo kojoj drugoj zemlji. Ljeti uglavnom boravimo ovdje u BiH, a zimi u Kuvajtu – rekao je Abu Muhamed. Nije htio otkriti koliko je dao za svoju vilu, samo je kazao da je platio 17 posto provizije posredniku. Želja Abu Muhameda je, s obzirom na to da je Ilidža uglavnom nastanjena Kuvajćanima, da naselje, kad bude sagrađeno, dobije ime po nekom od kuvajtskih heroja ili istaknutih Kuvajćana.

Bogati Arapi ulaze s velikim kapitalom. Osim što je sarajevski hotel Bristol obnovljen arapskim novcem, sagrađen je tržni centri BBI i Sarajevo City Center, a u općini Hadžići otvoreno je i turističko-rezidencijalno naselje Sarajevo Resort Osenik, koje se prostire na 160.000 metara četvornih s umjetnim jezerom na 12.000 kvadrata oko kojega je raspoređeno 160 objekata – dva natkrivena bazena, hotel, sportski tereni, supermarket i drugi prateći objekti. Investicija je teška nešto više od 25 milijuna eura, a kompleks će moći pružiti smještaj za čak 1125 gostiju.

Foto: Hassan Haidar Diab

– Sve je počelo prije nekih sedam godina kada su Arapi počeli dolaziti kao turisti. Važno je napomenuti da su Arapi bili prisutni u Bosni u vrijeme rata kao mudžahedini. Kada su neki od njih došli kao turisti, raširila se ta ideja da je Bosna muslimanska zemlja u srcu Europe, da je jeftina..., nakon čega je svake godine priljev bivao sve veći – kazala je za Večernji list Sajeda Khader, direktorica agencije JoPetra export-import koja se bavi prodajom nekretnina i turističkim aranžmanima.

– Prvi su počeli dolaziti Kuvajćani jer njima nije potrebna viza za dolazak. Nakon njih počeli su dolaziti iz Emirata, Bahreina. Saudijska Arabija jedina je od zaljevskih zemalja čijim je državljanima potrebna viza. Pojedinci su na početku kupovali zemljišta čija je cijena po metru četvornom bila samo jednu marku, pa od 5 do 10 maraka u centru grada, a sada je cijena porasla na 120 maraka. Sada imamo Poljine u centru grada u kojima su elitna naselja. U takvom naselju vilu ima i Bakir Izetbegović iz Predsjedništva BiH, neki šeici tu su kupili vile. Saudijac Al-Shiddi ovdje je već šest godina. Sagradio je tržni centar u Sarajevu, City Center... Svake godine oni dovode svoje obitelji, braću i sestre, rodbinu – naglasila je Sajeda objasnivši zašto je Ilidža najpoželjnija destinacija.

– Ilidža je zanimljiva zato što je blizu Vrela Bosne, zemljište je jeftinije nego u Sarajevu, a i sve prirodne ljepote nalaze se na Ilidži. Ono što je možda jako bitno, Ilidža je bila srpska i Srbi su zemlju i kuće prodavali jako jeftino Arapima, pogotovo na Vrelu Bosne gdje je čak i rezidencija kuvajtskog veleposlanika te njegova privatna vila – govori Sajeda.

Hrvati odbijaju

– Na Ilidži ima oko 140 kompanija koje se bave nekretninama. Vlasnici su većinom Kuvajćani koji su došli prije pet godina. Jer, da bi se u Bosni mogla kupiti nekretnina, treba imati registriranu kompaniju. Stranac po zakonu BiH ne može registrirati nijednu nekretninu na svoje ime. Znači, mora otvoriti kompaniju koja ga s odvjetnikom i svim papirima košta oko dvije i pol tisuće eura i na osnovi toga dobiva boravak te može kupovati nekretnine. Kuvajćani, Emiraćani i ostali vlasnici su 60 posto tih kompanija, dok su 40 posto vlasnici Bosanci koji su studirali u arapskim zemljama te Libanonci, Sirijci i Palestinci – ističe Sajeda napominjući kako Arapi, osim na Ilidži, zemlju kupuju i u Trnovu, Lužanima, Otesu, Pazariću, Hadžićima, ali ima i onih koji su zainteresirani za zemlju u Visokom, Travniku, Bihaću, pa čak i u Banjoj Luci.

Dok Bošnjaci i Srbi u BiH naveliko prodaju svoje nekretnine, Hrvati ne žele ni čuti o bilo kakvoj prodaji svoje zemlje ili kuće. Naime, Arapi su bili zainteresirani za kupnju zemlje i u Hercegovini, na kojoj bi proizvodili organsku hranu. “Anonimni kupac” iz Saudijske Arabije tražio je parcele od minimalno 50 do 100 duluma koje bi platio enormno, no nitko iz Hercegovine nije htio prodati zemlju.

– Hrvati su stacionirani u Herceg-Bosni, na jugu, te čuvaju svoju zemlju i nema tog novca za koji bi prodali. Dogodilo se jednom da je čovjek iz Emirata tražio zemlju pokraj Mostara i ja sam pregovarala s čovjekom za čiju je zemlju Emiraćanin bio zainteresiran. Međutim, on je rekao da je ne bi prodao ni da mu plati tisuću eura po metru kvadratnom. Znači, Hrvati ne žele da se itko miješa s njima i to opravdavam – kazala je Sajeda.

Ono što je najopasnije i može biti pogubno za BiH jest to što kapital iz zemalja Zaljeva u BiH ulazi bez ikakve kontrole. Kupnja se obavlja na primitivan i zaostao način. Dolazi bogati šeik ili Arapin s kovčegom novca i u kešu plaća nekretninu koju je kupio. Nije toliko važno da nije platio ni porez ni prirez državi u kojoj je nekretninu kupio, već što taj novac nije išao preko banke gdje se danas provjerava njegovo porijeklo. Iako u BiH mnogi političari, pogotovo Bošnjaci, smatraju da je ulazak arapskog kapitala dobar za razvoj zemlje, to bi mogao biti i dvosjekli mač. Jedino je nekadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić upozorio da je “riječ o nasilnoj promjeni etničke slike i radikalizaciji islama”, odnosno da “postoji plan bogatog Kuvajta i ostalih zaljevskih zemalja o iseljenju u Sarajevo oko 100.000 njihovih stanovnika, najnižeg sloja, među kojima ima mnogo terorista i pripadnika raznih militantnih grupa”.

– Iako neki građani dobro reagiraju, počele su se događati neke stvari kojih prije nije bilo u Sarajevu. Ne mogu reći da možda ne dolaze grupe koje su povezane s terorizmom, ali to se vidi na njima. Dakle, to su radikalni islamisti, s bradama, vidi se to i po njihovoj odjeći. Njih je možda oko 20 posto. Dogodilo se nedavno da su jedan Sirijac i Jordanac ovdje prali novac koji je bio namijenjen Islamskoj državi, dakle terorizmu. Država ih je uhitila i protjerala umjesto da ih osudi. Iako država vodi računa o tome, smatram da još uvijek nekontrolirano ulaze takvi ljudi. Ono što me najviše užasava jest to što bosanska javnost o tome šuti i na sve to gleda kao da je sve to pozitivno – ogorčena je Sajeda. BiH je u zadnje vrijeme, napominje, korumpirana država.

Zadnji posjet Sarajevu

– Kao državljanka BiH to tvrdim i stojim iza svojih riječi. Arapske zemlje financiraju stranke još od rata i to ne možemo zanemariti. Slažem se s tim da dođe netko tko će nešto učiniti za ovu državu i narod, no protiv sam toga da dolaze ovamo i peru novac te se bogate na račun bosanskog naroda. Što se mene osobno tiče, meni je dobro za moj posao, znači rent-a-car, turisti, nekretnine..., ali čovjek treba paziti s kim radi. Na kraju krajeva, vi prodajete svoju domovinu, svoju zemlju. Znači, morate misliti tko će živjeti u vašem dvorištu.

Foto: Hassan Haidar Diab

Među mnogim bogatim Arapima ima i nečasnih ljudi. Osim potencijalnih terorista, neki dolaze iskorištavati naš narod, naše žene. S obzirom na to da radim u agenciji, javili su mi se mnogi bogati Arapi da im nađem mlade cure za noćne provode. Bili su spremni platiti tisuću eura po satu. Za nevine djevojke platili bi čak i do pet tisuća eura po satu. Država mora reagirati što prije, dok nije prekasno. Nemam ništa protiv Arapa jer moj je tata Arapin, ali se smatram državljankom ove zemlje jer majka je iz BiH. Sarajlije za Ilidžu kažu Kuvajt City ili Dubai City...

Jer mi Bosanci kad odemo dolje, u toj jednoj ulici, mi smo u manjini. Ne osjećamo se kao u svojoj zemlji. Sa svih strana čuješ arapski, nosi se druga nošnja, klanjaju se na ulici, mnoge žene nose burke... Za ljude ovdje to je pravi šok. Većini je to odbojno, neki se pak boje terorizma, a mali dio njih na to gleda kao na biznis – zaključila je Sajeda.

Da su za moga boravka na Ilidži radili popis stanovništva, zasigurno bi Arapi prevladavali. Ilidža je samo jedno mjesto koje su okupirali zaljevski Arapi. Baščaršija je krcata Arapima. Razgovarao sam s njemačkim turistom koji već više od 15 godina dolazi u posjet Sarajevu. Smeta mu što su u svakom dućanu i restoranu na Baščaršiji reklame i jelovnici samo na arapskom, što je za ostale strane turiste uvredljivo. Kako kaže Hans, nije došao ni u Saudijsku Arabiju ni u Kuvajt ni u zemlju na Dalekom istoku, već u srce Europe, u zemlju koja želi ući u Europsku uniju.

– Zakon mora biti isti za sve. Ako u restoranima i kafićima pišu jezikom turista koji dolaze, moraju jelovnici biti na svim jezicima svijeta jer u Sarajevo dolaze turisti iz čitavog svijeta – ljutit je Hans koji kaže kako mu je vjerojatno ovo zadnji posjet Sarajevu.

>> Tajni sporazum o podjeli Bliskog istoka

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije