Pronicljivosti i lukavstva Nijazu nikad nije nedostajalo, a samo oni koji ga ne znaju mogu se čuditi kako je nadmudrio veliki Volkswagen.” Ovim riječima znanac Nijaza Hastora, vlasnika Prevent grupacije, komentira slučaj koji je ovih dana uzdrmao njemačku i europsku poslovnu scenu, zaprijetivši da obustavi proizvodnju jednog od vodećih europskih proizvođača automobila.
Riječ je o sporu Volkswagena i dvaju dobavljača, tvrtki CarTrim i ES Automobilguss iz grupacije Prevent DEV, njemačke tvrtke u vlasništvu najbogatijeg bosanskohercegovačkog poduzetnika Nijaza Hastora. Pokušaj VW-a da zbog navodnih propusta obustavi nabavu presvlaka iz CarTima Hastor je dočekao obustavom isporuke kutija mjenjača iz ES Automobilgussa.
Kako VW nema alternativnog dobavljača ovih dijelova, morao je ili prekinuti proizvodnju u nekoliko svojih tvornica ili se dogovoriti s Hastorom i pristati na uvjete nove suradnje koju je ovaj bh. biznismen diktirao. Nijemci su, naravno, izabrali drugu opciju, a iako se detalji spora pa i rješenja nastoje držati u tajnosti, njemački tisak se uveliko raspisao o tome kako je Hastor nadmudrio veliki VW.
Njemačke medije je cijeli slučaj dodatno zaintrigirao kada se pokazalo da Hastor prije nekoliko godina nije htio popustiti pred još jednim njemačkim automobilskim divom – Daimlerom, proizvođačem Mercedes-Benz automobila. Prevent od Daimlera sudskim putom potražuje 40 milijuna eura odštete.
Šezdesetpetogodišnji biznismen iz Goražda se o svemu ovome ne oglašava. On je inače nesklon medijima i iako je već godinama među najbogatijima, ako ne i najbogatiji Bosanac, novinari imaju vrlo malo uvida u njegov privatni život. Oni koji ga poznaju kažu kako je Nijaz Hastor spoj balkanske snalažljivosti i inteligencije i njemačke preciznosti i odgovornosti.
Više od 40 godina, faktički od samog završetka Ekonomskog fakulteta, Hastor radi u automobilskoj industriji, a više od 30 godina posluje s Nijemcima. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Hastor je počeo raditi u Tvornici automobila Sarajevo (TAS).
Poznato je da je Volkswagen u TAS-u imao 49 posto vlasništva, a to mu je u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji omogućavalo prilično privilegiran status na automobilskom tržištu bivše Jugoslavije. Hastor je od početka bio dio te priče, a 1989. godine prešao je raditi u Volkswagen u Wolfsburg. U Njemačkoj je počeo razvijati vlastiti biznis s Prevent DEV tvrtkom, koja proizvodi dijelove za njemačku automobilsku industriju. Bio je posrednik za isporuku dijelova iz Slovenije za Volkswagen.
S dobrim poslovnim vezama u Njemačkoj u Bosnu i Hercegovinu vraća se 1995. godine i u Sarajevu s nekoliko partnera pokreće ASA grupaciju, u okviru koje je poslovala ASA Auto, ovlašteni uvoznik vozila Volkswagen, Audi, Seat, Škoda i Porsche kojima je ASA Auto pokrivao gotovo polovicu tržišta prodaje novih automobila.
Ubrzo je grupacija posao proširila i na bankarske i financijske usluge te usluge osiguranja. Utemeljene su kompanije Moja Banka, ASA osiguranje, ASA Abanka Leasing, Euromedia... pa je Hastorovo poslovno carstvo naraslo na više od 20 različitih kompanija, iako je automobilski biznis i dalje bio najzastupljeniji.
U međuvremenu je isplatio partnere i faktički sam ostao u poslu. Ključna je, čini se, bila odluka da 1999. godine osnuje Prevent, tvrtku za proizvodnju autopresvlaka koja je odmah počela raditi za Volkswagen. Prevent je svoju djelatnost ubrzo proširio na proizvodnju interijera za jahte i čamce, zaštitnu opremu i odjeću te namještaj.
– On je jednostavno povezivao različite djelatnosti i poslove u većem broju zemalja, stvorivši grupaciju kompanija koje se međusobno nadopunjuju. Njihovo uspješno poslovanje pokazuje da je on vizionar s neupitnim darom za biznis – kaže jedan od njegovih poslovnih partnera.
Preuzimanjem tvrtke Ebyl Prevent postao je vlasnik sedam tvornica autopresvlaka u Austriji, Mađarskoj i Rumuniji, akvizicijom njemačke kompanije TWB preuzeli su tri tvornice u Njemačkoj i Brazilu koje proizvode metalne dijelove za automobilska sjedala. U vlasništvu imaju i tvornicu automobilskih stakala Rioglass sa sjedištem u Parizu. Hastor danas ima kompanije u ukupno dvadesetak zemalja, uključujući Hrvatsku. U cijelom holdingu je zaposleno više od 15 tisuća radnika (trećina u njegovim tvornicama u BiH), a godišnji promet procjenjuje se na više od milijardu eura.
Posljednjih godina Nijaz poslove uglavnom prebacuje na sinove, Damira i Kenana, koji su odrasli u Wolfsburgu i nakon školovanja u SAD-u preuzeli menadžerske pozicije i upravljaju poslovima kompanije iz Wolfsburga, gdje i dalje žive. Prema listi najbogatijih poduzetnika u Bosni i Hercegovini koju je objavio Forbes, braća Damir i Kenan su na prvom mjestu s oko 380 milijuna eura, uz napomenu da u taj iznos nisu uračunati prihodi njihovih poslovnih djelatnosti u njihovim kompanijama u inozemstvu.
Poput oca Nijaza, Damir i Kenan ne eksponiraju se previše u javnosti. Njihove kompanije su uvjerljivo najveći domaći ulagači u BiH, zapošljavaju više od 5000 radnika i jedan su od najvećih poslodavaca, a usto značajna sredstva ulažu i u obrazovanje mladih u BiH.
Fondacija Hastor djeluje u BiH punih deset godina i stipendira gotovo 1400 učenika i studenata u više od 80 općina. I preko svojih kompanija obitelji Hastor podupire mnoge sportske i kulturne projekte u BiH, a mnogi tvrde kako je upravo zahvaljujući njihovu angažmanu Goražde od „slijepog crijeva“ Federacije BiH postalo poslovno najdinamičniji grad u zemlji.
Za Nijaza Hastora, kao snalažljivog i pragmatičnog biznismena, znanci kažu da nije posebno zainteresiran za politiku, ali da vješto balansira između različitih političkih opcija u Bosni i Hercegovini. Svjestan je, očito, da politika može zagorčati život biznisu pa nastoji izbjeći neprijatelje među političarima. Usprkos tomu, prije desetak godina našao se u središtu jedne afere koju je čak istraživalo i državno tužiteljstvo.
Tužiteljstvo BiH provjeravalo je navode da su Nijaz Hastor i njegov tadašnji poslovni partner Nihad Imamović kupnjom stana podmitili bivšeg bošnjačkog lidera Aliju Izetbegovića i njegovog sina Bakira, koji su im, navodno, zauzvrat pomogli u uspostavi bescarinskih poslovnih zona u Visokom i Vogošći.
Bh. mediji su pisali kako je istražnim organima naređeno da u okviru istrage o poslovanju ASA Preventa provjere i navode da su Nijaz Hastor i Nihad Imamović podmitili obitelj Izetbegović kupnjom stana u elitnom gradskom naselju Breka.
Prema prijavi koju je provjeravalo državno tužiteljstvo, Hastor i Imamović su kupili stan nekadašnjeg visokog komunističkog dužnosnika Milanka Renovice, koji su potom poklonili obitelji Izetbegović. Navodno su zauzvrat stariji i mlađi Izetbegović ASA grupaciji pomogli u uspostavi bescarinskih zona u Vogošći i Visokom.
Hastor ni tada nije želio istupati u javnosti, ali je zato cijeli slučaj pokušao rasvijetliti Imamović objašnjavajući kako je Nijaz Hastor kupio stan u kojem je nekada živio Milanko Renovica. Potom je taj stan zamijenio za stan u kojem je živjela obitelji Izetbegović. Dakle, tvrdio je tada u medijima Imamović, ne radi se ni o kakvim poklonima niti mitu, jer su ova dva stana iste ili približne vrijednosti.
Opovrgavao je i navode da im je obitelj Izetbegović učinila bilo kakvu protuuslugu te da bescarinske zone u Vogošći i Visokom nisu u vlasništvu ove grupacije, već VW-a. Prema medijskim napisima iz tog vremena, državno tužiteljstvo je od financijske policije tražilo i da provjeri navode da su čelnici kompanije zloupotrebljavali povlastice za uvoz i izvoz automobila.
Konkretnije, provjeravalo se je li ASA Prevent uvozio automobile iz Njemačke te ih prodavao kao domaći proizvod. Sumnjalo se da su automobili proizvedeni i sklopljeni u Njemačkoj. Potom su s automobila skinuti neki dijelovi te uvezeni u BiH, gdje su ponovno sklapani i prodavani kao domaći proizvod bez plaćanja carina i poreza.
Sve spomenute tvrdnje očito nisu bile dovoljno argumentirane pa je državno tužiteljstvo odustalo od bilo kakvog progona Hastora i Imamovića. Kada je postalo jasno da su optužbe protiv Hastora neodržive i „tanke“, pojavile su se informacije kako je on zapravo bio kolateralna šteta političkih obračuna s Izetbegovićem. Obojica su iz ove situacije izišli gotovo neokrznuti, jer je uslijedio Hastorov poslovni, a Izetbegovićev politički uspon.
Jedno od rijetkih zajedničkih pojavljivanja u javnosti kasnije bilo je svečano otvaranje Preventove tvornice u Goraždu 2012. godine. Tadašnji, a i sadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović presjekao je vrpcu i otvorio tvornicu pohvalivši Hastorovu ulogu u ekonomskom oporavku BiH.
Njegove tješnje veze s bh. politikom i političarima, ako ih je bilo, ostale su daleko od očiju javnosti. Očito je Hastor pronašao pravi način kako hodati po tankoj crti koja na Balkanu odvaja biznis od politike.
