Program “Alternative za Njemačku”, koja je na svojoj prvoj stranačkoj konvenciji upravo objavila kako islam nikako ne pripada Njemačkoj (pa tako ni Europi), pomalo se sudario s povijesnim činjenicama jer je islam dao velik doprinos mnogim civilizacijskim stečevinama, od kojih mnoge danas same po sebi uživamo.
Reforma kalendara
Muslimani, primjerice, kažu kako prvi pisani ustav potječe upravo od njih jer ga je sastavio Muhamed a.s. kada je osnovao prvu islamsku državu u Medini, koji je i danas sačuvan. Također, tvrde da je nemjerljiv njihov doprinos proučavanju povijesti jer se islam ne koristi legendama i pretpostavkama, već biografskim leksikonima, koji su upravo karakteristični za njihovu povijesnu literaturu. Velik doprinos muslimana je i na polju geografije i topografije, jer su najstarije muslimanske geografske karte predstavljale Zemlju u kružnom obliku, dok ju je kršćanstvo tretiralo kao ravnu ploču oko koje se kreće Sunce. A pripisuju sebi i prvo korištenje kompasa jer ga spominje Ibn Madžid, koji je bio kormilar na brodu Vasca de Game prema Indiji. Usto, riječi “admiral”, “arsenal”, “tarifa” tipično su arapske i jasno govore o utjecaju muslimana na modernu zapadnu civilizaciju.
Muslimani su osobito ponosni na svoj doprinos u astronomiji, pa mnoge zvijezde i danas u europskim jezicima nose arapska imena. Sačuvali su djela iz antike, a ponosni su i na reformu kalendara, koju je napravio drugi kalif Omer ibn Hatab.
U vrijeme kalifa Me’muna izmjeren je opseg Zemlje s nevjerojatnim stupnjem točnosti. Naime, proračuni arapskih znanstvenika bili su toliko precizni da su već u 9. stoljeću izmjerili oseg Zemlje. Tada su tvrdili da iznosi 40.253,4 kilometara, što je pogreška od tek 200 kilometara. Svoj doprinos dali su i u botanici, koju su posebno istraživali pa, osim nekih biljaka koje nisu rasle u ondašnjem muslimanskom svijetu, nije bilo nijednog naziva stranog podrijetla. Dinaverrijeva botanička enciklopedija (umro 899.) od šest tomova napisana je prije nego što je na arapski prevedeno prvo grčko djelo o botanici.
Destilacija, razdvajanje tekućih supstanci zbog razlika u točkama vrenja, izumljena je oko 800. godine, a otkrio ju je Jabir ibn Hayyan, kao i mnoge druge procese i aparate koji se i danas koriste (fluks, kristalizacija, purifikacija, oksidacija, isparivanje i filtracija). On je svijetu donio i parfeme i alkoholni špirit (premda je muslimanima zabranjeno piti alkohol). Stoga se Ibn Hayyan smatra zaštitnikom moderne kemije.
Izumili su i vjetrenjače
Medicina je, također, kod muslimana doživjela velik napredak u anatomiji, farmaciji, organizaciji bolnica, obučavanju medicinskih kadrova, pa su medicinska djela islamskih liječnika u temeljima cjelokupne medicinske znanosti, uključujući i zapadnu. Arapsko-islamski doprinos posebno je vidljiv u matematičkoj znanosti, od pojma “algebra”, koji je dobiven po nazivu muslimanskog matematičara El-Havarizmija, pa do riječi “nula”, “cifra”, “šifra”, “ta’rifa”, “x”, koje su arapskog podrijetla. Vjetrenjače su izumljene 634. godine u Perziji, gdje su korištene za mljevenje žita i navodnjavanje. U pješčanoj Saudijskoj Arabiji, kad presuše sezonski potoci, jedini izvor energije bio je vjetar koji je odmjereno puhao u jednom smjeru mjesecima. Vjetrenjače su, dakle, otkrivene 500 godina prije nego što se prva takva sprava pojavila u Europi.
Muslimani kažu da Zapad, da nije bilo njih, ne bi znao za: šećer, naranču, limun, breskvu, pamuk, jaknu, kavu, sapun, parfem, lužinu, barut, destilaciju, papir, kompas...
Zapravo, oni za svoj zastoj u povijesnom napretku krive Zapad, čija su razaranja pogodila dva najveća islamska intelektualna središta, Bagdad na istoku i Cordobu-Granadu na zapadu. Ondje su im u plamenu nestale mnoge biblioteke s tisućama knjiga i rukopisa pa se čak pozivaju i na filozofa Friedricha Engelsa, koji je rekao da je spaljivanje biblioteka u Bagdadu i Cordobi unazadilo ljudsku civilizaciju za tisuću godina.
>>Muftija Hasanović: Islamska zajednica postigla je vrhunac dobrih odnosa u Hrvatskoj na svim razinama
>>'Za Hrvatsku autohtoni islam nije samo vjera već i kulturno-civilizacijska baština'
Pa i svijet je dal njima još i više. Kaj sad, jel to ima veze s dizanjem u zrak željezničkih stanica, pucanjem po kino dvoranama i nametanja (silom) svojih stavova i vrijednosti drugima ???