Ponedjeljak je bio “crni ponedjeljak“ za Deutsche Bank: cijena njezinih dionica u Frankfurtu strmoglavila se 7,6 posto, na samo 10,49 eura, što je pad od 67 posto u odnosu na maksimum iz 2015. Pad je uslijedio nakon što je kancelarka Angela Merkel tijekom vikenda rekla da njezina vlada neće novcem njemačkih poreznih obveznika spašavati banku ako ona doista bude prisiljena u Sjedinjenim Državama platiti 14 milijardi dolara kazne i odštete za malverzacije izdavanjem vrijednosnica temeljenih na hipotekarnim kreditima.
Plaćanje tolike kazne, naime, snizilo bi jamstveni kapital Deutsche Banka ispod propisanog minimuma. Tada bi se njezine konvertibilne (“cocos“) obveznice automatski pretvorile u kapital pa bi im tržišna vrijednost, ionako već niska, dodatno jako pala. Potom bi banka morala pronaći još ulagača u kapital, što bi dodatno smanjilo vrijednost i postojećim dionicama (“razvodnilo“ bi ih), a povećanom riziku od panične rasprodaje bile bi izložene i nove dionice. Najveći je, međutim, problem što Deutsche Bank ima ugovorenih derivata (financijskih izvedenica s pomoću kojih se trguje rizicima) ukupne nominalne vrijednosti od nevjerojatnih 52 do 54 bilijuna eura! To je pet i pol puta više od ukupnog BDP-a eurozone, 66 posto više nego što je derivata imao Lehman Brothers kada je bankrotirao. Zato je Deutsche Bank izuzetno ranjiva na i najmanje poremećaje na svjetskom tržištu kapitala i robe, a svaka prognoza njezinih izgleda za buduće profitabilno poslovanje krajnje je rizična. Prema procjenama analitičara Deutsche Bank će, platila u Americi kaznu ili ne, morati naći dvadesetak milijardi eura za dokapitalizaciju. Ako ne nađe privatne investitore, vrlo je vjerojatno da će joj njemačka država priskočiti, bez obzira na to što kancelarka sada govori, kao što je na vrhuncu krize pomogla Commerzbanku. No, povjerenje investitora u Deutsche Bank u svakom je slučaju već jako poljuljano i posve je izvjesno da će ona morati postupno likvidirati značajan dio svojih poslova, da će biti prisiljena prodavati svoje banke-kćeri, zatvarati filijale i otpuštati zaposlenike, što sve prijeti novim golemim troškovima. A budući da dobro znamo što se u svijetu dogodilo nakon propasti Lehman Brothersa, moramo se zapitati kako će se kriza s Deutsche Bankom odraziti na hrvatski financijski sustav i gospodarstvo.
Pad povjerenja ulagača i komitenata u Deutsche Bank (navodno je desetak posto njezinih dionica izloženo “kratkoj“ prodaji, što znači da tržište masovno očekuje daljnji pad cijene) uzrokuje dodatni pad povjerenja u cjelokupno europsko bankarstvo, koje je u jako lošem stanju i bez Deutsche Banka. Smanjene mogućnosti kreditiranja i preuzimanja drugih obveza Deutsche Banka znači to isto za sve banke koje s Deutsche Bankom imaju bilo kakav poslovni odnos, a to su praktički sve veće banke u Europi, pa tako i one koje u Hrvatskoj imaju banke-kćeri. Stoga treba očekivati otežane okolnosti za refinanciranje hrvatskog inozemnog duga, a to čini još važnijim oslanjanje na monetarni suverenitet i domaće izvore financiranja.
>> Vanjski dug krajem svibnja pao na 44 milijarde eura
>> Država treba bankama zahvaliti na padu duga za pet milijardi eura
