Valter Flego, župan Istarske županije izjavio je na manifestaciji Poslovni uzlet koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održava u Puli, da su nova stečena znanja iznimno bitna za povećanje konkurentnosti poduzetnika, a time i županije.
„Ovakvi stručni skupovi i edukacije su neophodni za povećanje kompetitivnosti našeg gospodarstva“, kazao je Flego podsjetivši da Istarska županije često organizira različite edukacije za poduzetnike. Nadovezujući se na riječi Mislava Šimatovića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika koji je rekao da mali i srednji poduzetnici predstavljaju kapilarni sustav hrvatskog gospodarstva, Flego je izjavio da mali i srednji poduzetnici čine gotovo 99 posto gospodarstva Istarske županije.
„U ovim, rekao bih, nemilim ekonomskim vremenima, mali i srednji poduzetnici ne popuštaju nego se i dalje dobro drže. To je najžilaviji dio našeg gospodarstva“, pohvalio ih je Flego, ne propustivši istaknuti da se Županije ponosi svojim malim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima. Podsjetivši da Istarska županija ima drugi najveći BDP u Hrvatskoj, kazao je da županija nije pasivni promatrač, nego aktivni akter u krojenju gospodarstva. „Dodatno smo se angažirali u povećanju efikasnosti i davanju podrške poduzetnicima“, rekao je Flego, uvjeren da nadolazeće razdoblje donosi velike prilike gospodarstvu.
„Dobri smo, ali vjerujem da možemo biti još bolji“, istakao je Flego.
Aleksandar Matić, pročelnik ureda gradonačelnika Pule, pozdravio je sve okupljene u punoj dvorani pulskog Fakulteta ekonomije u turizma „Dr. Mijo Mirković“, istaknuvši da je uvjeren da će edukacija na Poslovnom uzletu poduzetnike učiniti još konkurentnijima.
„Vjerujem da ćete biti još bolji na ponos Grada“, poručio je Miletić. Robert Zenzerović, prodekan Fakulteta brojkama je istaknuo važnost poduzetnika u Istri. „Na 1.000 stanovnika aktivno posluje 51 poduzetnika te 36 obrtnika, što govori o važnosti poduzetništva u Istri“, kazao je Zenzerović. Dodao je da je Mijo Mirković prema kojemu Fakultet nosi ime, bio jedan od najvećih ekonomista u povijesti Hrvatske. „On je još prije 80 godina u svojim znanstvenim djelima uočio da su mali poduzetnici vrlo bitni za gospodarstvo“, kazao je Zenzerović. Zato su na Fakultetu, nastavio je, pokrenuli studentski poduzetnički inkubator SPIN koji je zamišljen kao značajna potpora poduzetnicima početnicima, prije svega studenata. „Na njemu imaju potporu fakulteta i poduzetnika uz vrlo povoljan pristup cjelokupnoj infrastrukturi“, opisao je Zenzerović.
Razvijanje poduzetnika u SPINU zamišljena je u dvije faze. Prva je, kako je objasnio, takozvana predinkubacijska faza koja traje 10 mjeseci. U tom razdoblju studenti razvijaju ideju nakon čega odlučuju hoće li krenuti dalje u nešto nesigurnijim poduzetničkim vodama. To je druga inkubacijska trogodišnja faza u kojoj studenti koriste infrastrukturu SPIN-a, a Zenzerović je ponosan što je do sada u inkubatoru prijavljeno pet poduzetničkih timova, od kojih su dva uspjeli komercijalizirati svoje ideje.
Jedan od njih je startup Optimus Consulting čija je vlasnica Kristina Rabar opisala svoj razvojni put.
„Optimus sam zajedno s kolegicom Nadom Katić pokrenula 2013. godine i bili smo prvi korisnici SPIN-a“, kazala je Rabar. Naglasila je da inkubator zaista pomaže poduzetnicima početnicima te je svježim poduzetnicima toplo preporučila da ga koriste. „Osim prostora i opreme koje inkubator nudi, veliki dobitak je i marketinška potpora i pomoć mentora bez čije velike pomoći bi bilo iznimno teško uskočiti u stvarni poduzetnički život“, rekla je Rabar i pozvala studente da se priključe SPIN-u. Naravno da na tom putu postoje i prepreke, a o nekima je progovorila i Rabar: Primijetila sam da ljudi ne vjeruju u mlade i imaju predrasude prema njima. Međutim, najbitnije je da imate vjere u sebe i svoju ideju jer se samo tako možete izboriti protiv predrasuda i na koncu uspjeti“.
Građani nisu problem u odvojenom prikupljanju otpada, nego čelnici lokalnih vlasti
Ministar zaštite i prirode Mihael Zmajlović izjavio je prilikom intervjua pred brojnom publikom dvorane pulskog Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ koji se održao u sklopu manifestacije Poslovni uzlet u organizaciji Poslovnog dnevnika, da istraživanja Ministarstva pokazuju da građani nisu problem u odvojenom prikupljanju otpada, nego čelnici lokalnih vlasti od kojih neki svojim građanima ne pružaju dovoljno informacija. „Bitna je i pristupačnost jer nije motivirajuće da građani moraju hodati tisuću i pol metara kako bi bacili stari papir“, naveo je primjer Zmajlović. Kazao je da je Ministarstvo preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle godine uložilo preko pola milijarde kuna u nabavku opreme i infrastrukturu koja bi trebala omogućiti učinkovito gospodarenje otpadom u gradovima i županijama. „To je prvi stup naše strategije, a drugi stup čini informiranje i edukacija građana koju moraju pružiti lokalne vlasti. Glavni motivator građanima u odvajanju otpada ne bi trebao biti ekonomske prirode, nego odgovornost prema društvu“, kazao je Zmajlović.
Iako se Hrvatska u gospodarenju otpadom želi ugledati na naprednije zemlje Europske unije, treba ipak tražiti efikasna, ali jeftinija rješenje. „Koliko god bi htjeli ići većim koracima, moramo priznati da ne možemo to učiniti poput Austrije jer nam je BDP značajno manji, ali možemo imati jednako kvalitetna rješenja“, kazao je Zmajlović. Stoga je naglasio da prilikom troškova treba naći balans da se ne bi dogodilo da građani plaćaju krajnju cijenu, upozorivši da i građani moraju biti svjesni da se gospodarenjem otpadom stvara nova vrijednost i nova radna mjesta. Riječ je, podsjetio je Zmajlović, o takozvanoj kružnoj ekonomiji koja se temelji na kvalitetnom gospodarenju otpadom kao resursom i izvorom energije. „Efikasnim gospodarenjem otpadom koristimo manje resurse iz prirode te potičemo otvaranje novih radnih mjesta“, objasnio je Zmajlović.
Hrvatski problem u gospodarenju otpadom je što postoji deficit u znanju. Pojedini fakulteti imaju, doduše, nekoliko katedri, ali nedostaje multidisciplinarni pristup. „Na tim znanjima treba raditi i zato potičemo fakultete da otvaraju katedre o gospodarenju otpadom“, istaknuo je Zmajlović.
Okupljenim poduzetnicima poručio je da procedura za poticaje u energetskoj obnovi zgrada nije komplicirana i pozvao ih da se jave Fondu za poticajna sredstva koji mogu dosezati i do 80 posto vrijednosti ukupne investicije. „Sredstva su uvijek ograničena za određenu godinu pa treba biti brz nakon javnog poziva za sredstva“, pozvao je Zmajlović. Kada je riječ o energetskoj učinkovitosti u prometu, naglasio je da Ministarstvo ima dva cilja. Prvi cilj je što kvalitetniji zrak što se postiže kroz mjere poticanja lokalnih samouprava, a drugi je smanjenje emisije štetnih plinova i potrošnje goriva. Na izravno pitanje o većem uključivanju domaćih proizvoda u akcije Ministarstva, kazao je da se domaći proizvođači ne smiju izravno poticati zbog pravila Europske unije. Ministarstvo, rekao je, može ipak neizravno poticati domaću industriju, poput proizvođača električnih vozila. „Bez naših poticaja oni ne bi mogli za tržište. Naravno, bit će uvijek uvoza takvih vozila, ali i domaći proizvođači mogu naći svoje mjesto“, naglasio je Zmajlović.
Od ideje do uspješnog biznisa: Ovo su inspirativne istarske priče
Na panelu „Od ideje do uspješnog biznisa, dobri primjeri iz prakse“, a koji se održao u sklopu Poslovnog uzleta grada Pule u petak, pokušalo se analizirati s kakvim preprekama se poduzetnici susreću kada žele operacionalizirati svoju ideju. Kristina Rabar, vlasnica startup tvrtke Optimus Consulting iz Pule predstavila je svoj primjer kako je od studentskog projekta s kolegicom stvorila uspješan biznis. Naime, Kristina je pobijedila na studentskom natjecanju Ekonomskog i turističkog fakulteta dr. Mijo Mirković iz Pule u pisanju projekta za Europske fondove. Zahvaljujući pomoći svoje mentorice, stvorila je biznis koji pomaže istarskim poduzetnicima da dobiju bespovratna sredstva iz Bruxellesa. „Oduvijek sam željela stvoriti vlastiti posao, no nisam znala u kojem smjeru krenuti. Zahvaljujući mentorici s fakulteta, uvidjela sam važnost ove djelatnosti te pronašla tržišnu nišu koja se traži. Naravno da u početku nije bilo jednostavno. Već prvi naš posao nije baš prošao uspješno jer nam klijent nije želio platiti“, kaže danas 26-godišnja poduzetnica. Kod pokretanja biznisa je bilo problema i sa samom registracijom tvrtke jer joj nitko pouzdano nije mogao reći smije li kao redovna studentica otvoriti poduzeće i zadržati studentski status, a bilo je problema i s registracijom imena tvrtke. No, nakon gotovo dva mjeseca obilaženja raznih institucija i stručnjaka, problem je bio riješen.
Problema s pokretanjem biznisa imao je i Darko Špelić, direktor tvrtke za proizvodnju eteričnih mirisa Prestige. „Kada sam 1996. došao u banku sa svojim projektom ionizirajućih mirisa baziranih na morskoj vodi, gotovo da su me naglavačke izbacili iz banke. No, šest ili sedam godina kasnije, to je postao jedan od temeljnih proizvoda riječke tvrtke JGL. Njima su vjerovali, a meni nisu da se radi o proizvodu koji ima tržišnu budućnost“, prisjetio se Špelić čija tvrtka ove godine slavi 25. godišnjicu postojanja. Danas
Prestige ima dva patentirana proizvoda, a polovicu svoje realizacije plasira u izvoz. Plan je da za 3 do 4 godine tek 20-ak posto njihove proizvodnje završi u Hrvatskoj, a sve ostalo na inozemnom tržištu. Ovo malo poduzeće je dobilo poticaj od 256 tisuća kuna za razvoj poslovanja, a Špelić je izračunao da će se zahvaljujući ukupnoj investiciji i povećanom obujmu proizvodnje, ovaj novac posredno vratiti u državni proračun već za devet mjeseci. Iako je u počecima svojeg djelovanja imao dosta problema s institucijama, vlasnik Prestigea kaže da se zadnjih godina situacija dobrano promijenila nabolje te da danas nije gotovo nikakav problem doći u neko ministarstvo ili od Porezne uprave dobiti pomoć i pojašnjenje konkretnog problema.
Sanja Vale Čupić još je jedna poduzetnica čija inovativna društvena igra Adrianaut je postigla globalni uspjeh. Ova istoimena tvrtka nastala je iz Sanjinog hobija, jedriličarstva. „Željela sam da ljudi uživaju u igri navigacije, a isto tako da usput nešto nauče. Tako je nastala najprije društvena igra, a kasnije i aplikacija“, pojašnjava Vale Čupić. Ni njezin poslovni početak nije bio bez porođajnih muka te su je na većini natječaja na koje se sa svojom inovacijom javljala, odbili. No, tada je krenula na sajmove inovacija u Švicarsku i Njemačku gdje su prepoznali vrijednost njezine ideje, a što joj je dalo snagu da uspije i u Hrvatskoj. Nakon toga je napokon uspjela dobiti poticaj na javnom natječaju Istarske županije od 50 tisuća kuna s kojima je pokrenula biznis. Iako joj je na raspolaganju bio i neki od programa ili inkubatora Istarske razvojne agencije (IDA), Vale Čupić nije htjela takvu pomoć jer je htjela uspjeti sama.
Boris Sabatti iz IDA-e naglašava da ova institucija, koja je registrirana kao doo, postoji upravo zato da bi pomogla ljudima koji imaju dobre ideje, a nemaju sredstava, da ih razviju te pokrenu biznis. U inkubatoru IDA-e se može biti besplatno prva tri mjeseca, a nakon toga se registrirati tvrtka te nastaviti boravak tamo uz vrlo povoljne uvijete. IDA je potaknula i čitavu mrežu inkubatora u nizu istarskih gradova. „Kada smo osnovali razvojnu agenciju, analizirali smo što poduzetnicima najviše treba i kako im mi možemo pri tome pomoći. Shvatili smo da su to krediti te smo pokrenuli linije u kojima smo podijelili više od 700 kredita u vrijednosti od pola milijarde kuna po vrlo povoljnim uvjetima. Kasnije se kao glavni problem nametnula garancija te smo se okrenuli tome i do sada dali više od 100 garancija istarskim tvrtkama i obrtnicima“, kaže Sabatti. Koliko su inkubatori koje je IDA inicirala diljem Istre, govori i činjenica da je od 40 startupova koji su bili pokrenuti pod njihovim okriljem propalo samo njih tri. Štoviše, jedan njihov startup je čak postao multinacionalna IT tvrtka s više od 600 zaposlenih diljem svijeta.
Robert Zenzerović, prodekan Fakulteta ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, naglasio je važnost obrazovanja kojeg dobiju njihovi studenti. Zenzirović je pojasnio da oni pridaju veliku važnost promoviranju poduzetništva među svojim studentima kroz čitav niz kolegija, a isto tako putem natjecanja gdje se pred polaznike stavljaju realni problemi i traže konkretna rješenja. Formalnom obrazovanju pak previše ne vjeruje Darko Špelić koji kaže da više vjeruje zakonitostima tržišta nego udžbenicima. „Mudri ljudi koji su pisali udžbenik su vjerojatno imali dobre ideje i rješenja, no većinu njih je pojelo vrijeme i teško su u aktualnom vremenu primjenjivi na tržištu. Nigdje u knjigama nećete naći opisano kako uspjeti u biznisu. To morate pomoću intuicije, ali i sreće te napornoga rada“, navodi Špelić. Važnost obrazovanja ističe i Boris Sabatti koji kaže da su u počecima rada IDA-e morali poduzetnike na edukacije dovoditi vučući ih za rukav. No, danas se situacija promijenila i agencija čak mora ograničavati edukaciju na po jednog polaznika i jedne tvrtke. Do sada je neki vid edukacije u IDA-i prošlo više od 7500 poduzetnika.
>> Još niste čuli za Poslovni uzlet?
>> Zvonimir Vrančić: Zadar stoji iza svojih poduzetnika. Naš uspjeh je vaš uspjeh
