U idućih mjesec dana, točnije do 7. kolovoza, svi se građani koji uplaćuju novac u obvezne mirovinske fondove imaju pravo odlučiti u koju će od tri oblika “potfonda”, odnosno potportfelja uplaćivati svoju štednju. Prilika je to i obveza da se aktivnije uključimo u odluke o svojoj budućnosti i preuzmemo odgovornost za visinu mirovine koju ćemo jednog dana imati.
Na računima u mirovinskim fondovima leži 60 milijardi kuna mirovina, a treba naglasiti da je novac ušteđen u drugom mirovinskom stupu osobna imovina koja je i predmet nasljeđivanja, dok se iz uplata u prvi mirovinski stup isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima pa na računu na kraju mjeseca ne ostane ni kuna. Bez obzira na to, manje od 50 građana u Hrvatskoj do sada se prijavilo u Regos i predbilježilo za izbor potportfelja.
A što se uopće mijenja?
Svaki od četiri obvezna mirovinska fonda uvodi fondove koji su podijeljeni prema strukturi portfelja u kategorije A, B i C, pri čemu A predstavlja najrizičniju kategoriju, a C najmanje rizičnu. Članovi će automatski biti svrstani u fond srednje rizičnosti.Odabir rizičnijeg fonda jamči bolje prinose i veću mirovinu, ali i ima velik rizik. Trendovi na tržištu kapitala pokazuju da je u razdoblju od 30 godina izgledno očekivati krizu na dioničkom tržištu pa je vjerojatno da će u jednom trenutku takav rizičniji fond i izgubiti na vrijednosti. S druge strane je najsigurniji fond C, koji novac plasira u najsigurnije papire – obveznice ili održava vrijednost putem ulaganja u depozite.
– Uvođenje kategorija mirovinskih fondova različite rizičnosti omogućuje članovima izbor u skladu s njihovom dobi, imovinskim i obiteljskim statusom i osobnim stavom prema riziku – poruka je Damira Grbavca, predsjednika udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Zakon dopušta da se svake tri godine mijenja potportfelj pa bi obveznici koji budu dobro planirali mogli znatno povećati svoju mirovinu.
Potportfelj A
U potportfelj A nitko neće ući po sili zakona ili automatski. On je najrizičniji među trima ponuđenima i u njemu štede samo oni koji se na to odluče i za njega predbilježe u Regosu. Sastojat će se uglavnom od dionica, a mnogo manji dio portfelja odnosit će se na obveznice. Zakon kaže da se u državne obveznice mora uložiti najmanje 30 posto imovine, a u dionice i do 55 posto imovine. Promjena zakona koja je donijela i potportfelje omogućila je obveznim mirovinskim fondovima da kupe i do 20 posto udjela u pojedinoj tvrtki (do sada je limit iznosio 10 posto) pa će njihov potencijalni utjecaj u kompaniji biti mnogo veći. Prema dionicama koje su do sada kupovali, vidljivo je da su upravitelji fondova povjerenje dali najvećim hrvatskim tvrtkama. Tu su HT, Ina, Atlantic grupa i Podravka, ali su upisivali i korporativne obveznice Agrokora koje dolaze na naplatu 2016. Kako će ulagati dalje bit će od krucijalne važnosti za buduću mirovinu onih koji se odluče riskirati. U portfelju ovog potfonda mogle bi se naći dionice ACI-ja ako mirovinski fondovi procijene da se isplati ulaziti u priču s privatizacijom lanca marina, a moguće je i da dio fonda čine udjeli u autocestama, ako projekt monetizacije završi. Treba biti i oprezan jer veliki rizik nosi i mogućnost gubitka novca.
Za mlade i hrabrije obveznike
Namijenjen je onima koji tek ulaze u svijet rada, odnosno onima kojima do ispunjenja uvjeta za umirovljenje treba još najmanje dvadesetak godina, kako bi se štitilo obveznike od rizika. Ipak, u potportfelj A može se prebaciti svaki obveznik kojem je ostalo još 10 godina do mirovine.
Potportfelj B
U potportfelj B, koji će prema strukturi ulaganja biti najsličniji strukturi dosadašnjih fondova, automatski će se upisati svi obveznici koji do mirovine imaju više od pet godina radnog staža. To znači da će većina sustava ostati na istom. U OMF-u Erste Plavi procijenili su da će u potportfelj A prenijeti tek 35 milijuna kuna imovine, a u C oko 200 milijuna kuna. To je manje od tri posto imovine tog fonda. Zakonska pravila kažu da se u B potportfelj treba uložiti najmanje 50 posto imovine u obveznice, a najviše 35 posto u dionice. S obzirom na to da OMF-ovi više od 70 posto imovine drže u hrvatskom dugu, ovaj fond bit će i dalje vrlo konzervativan i neće nuditi atraktivne prinose. Prinosi od osnutka OMF-ova iznosili su od 4,89 do 5,86 posto, što ne garantira znatno uvećanje mirovine. Stoga bi bilo dobro da se poveća udio dionica i korporativnih obveznica do maksimuma,
– Ubuduće će članovi moći birati portfelj za koji smatraju da će najbolje odgovarati horizontu koji imaju pred sobom, preferenciji rizika koji su spremni preuzeti i očekivani prinos u dužem roku – poruka je Dinka Novoselca iz AZ OMF-a koji je uz velike sustave u Hrvatskoj ulagao u farmaceutske tvrtke poput Teve, slovenske Krke, Pfizer, ali je i angažiran u privatizaciji autocesta i drugih državnih tvrtki.
Za obveznike koji žele sigurnost
Stabilnost ulaganja najvažnija je odluka članova koji se odluče za B potportfelj. Zakon nalaže da se u njega uvrste svi oni koji se ne izjasne što žele. Automatski unatoč željama u B potportfelj ulaze obveznici kojima je ostalo 10 i manje godina do mirovine kako bi se rizik od gubitaka smanjio.
Potportfelj C
Potportfelj C sastojat će se od državnih obveznica i štednih depozita, a zabranjeno je ulagati u dionice. S obzirom na sigurnost tih ulaganja, jasno je da članovi C fonda neće imati zaradu koja bi im mogla povećati mirovinu, već će fond-menadžeri strategiju slagati tako da zadrže postojeću vrijednost imovine, odnosno da prinosi budu veći od stope inflacije. Dužnička europska kriza vinula je prinose prezaduženih zemalja na dvoznamenkaste iznose, međutim nakon kratkog razdoblja divljanja prinosa, zarade na ove papire pale su na povijesno najniže razine. Grčka je u jednom trenutku dug plaćala više od 20 posto, a nedavno je obveznicu prodala uz kamatu od 4,4 posto. Obvezni mirovinski fondovi mogu ulagati i u dugove zemalja OECD-a, ali tu mogućnost nisu ozbiljnije koristili. AZ OMF uložio je 314 milijuna kuna, odnosno 1,3 posto svoje imovine u strane obveznice, a Erste Plavi u obveznice Slovenije uložio 365,8 milijuna kuna, što je oko 4 posto imovine tog fonda. Unatoč tome što se državne obveznice tretiraju kao plasman A kategorije po sigurnosti, mnoge su države otpisivale dugove i svoje kreditore ostavile u minusima pa bi zbog brzine rasta domaćeg javnog duga OMF-ovi možda trebali razmisliti o jačem plasmanu u obveznice nekih drugih zemalja.
Za one koji će brzo u mirovinu
Zbog sigurnosti mirovinske štednje u C potportfelj će automatski biti prebačeni obveznici koji imaju manje od pet godina radnog staža do mirovine. Na osobni zahtjev u ovaj fond može se prebaciti bilo koji građanin, ali u tom slučaju treba znati da neće povećati svoju mirovinu u odnosu na uplate.
>> Osigurajte se za 20-30 godina mirovine jer država novca nema
ako je drugi stup osobna imovina kako je linić uzeo te novce policajcima i vojnicima?