Visoka poslovna škola Zagreb obilježava ove jeseni deset godina rada tijekom kojih je utemeljila dva studija i razvija nove. O ambicioznim planovima razvoja razgovarali smo s dekanom VPŠ-a Lukšom Lulićem, doktorom ekonomskih znanosti koji je vodi posljednje dvije godine.
Prije toga ostvario je ozbiljnu karijeru u realnom sektoru; među ostalim, bio i član uprave i izvršni direktor za komercijalne poslove Tifona, direktor u Ini, Energopetrolu i Tvornici električnih žarulja.
Upravo ste dobili dopusnicu za novi preddiplomski stručni studij menadžmenta i produkcije u kulturi. Kome je namijenjen?
Program je profiliran s obzirom na rastuće potrebe suvremenoga tržišta rada u području kulture i umjetnosti. Kreativne i kulturne industrije na razini EU prepoznate su kao jedan od pokretača inovativnosti, s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini, a posebno privlače mlade ljude. Hrvatskoj su potrebni obrazovani menadžeri za profesionalno upravljanje brojnim institucijama kulture te vođenje i produkciju različitih projekata u galerijama, muzejima, nakladničkoj, arhivskoj i knjižničnoj djelatnosti kao i kazališnoj, glazbenoj i filmskoj umjetnosti.
Autorica studijskog programa je Ana Lederer, zamjenica ministra kulture. Zamrzava li se njezinim imenovanjem angažman na studiju ili te dvije funkcije nisu u srazu?
Ana Lederer radila je u suradnji s nama na ovom programu više od godinu dana, tada na poziciji više znanstvene suradnice u HAZU. Stjecajem okolnosti u međuvremenu je preuzela funkciju zamjenice ministra kulture. Naravno da je to vrlo odgovorno mjesto, međutim, njen angažman u okviru studija nije doveden u pitanje. Nositeljica je jednog kolegija, a ostali predavači su brojni renomirani stručnjaci.
Kako će se budući studenti pozicionirati na tržištu rada, gdje se mogu vidjeti?
Pojam kulturnih industrija obuhvaća velik broj zanimanja pa konkretno možemo govoriti o menadžerima i producentima u području kazališta, filma, glazbe, vizualnih umjetnosti i dizajna, ali i brojnim samostalnim umjetnicima i umjetničkim organizacijama kojima je potrebno menadžersko znanje kako bi svoja djela uspješno plasirali na tržište.
Kakve su vam ambicije u daljnjem radu, je li u planu neki novi studij?
U proceduri je još jedan novi studijski program, komplementaran našem prvom, ali ga nadograđuje u području tehničkih znanosti – upravljanje opskrbnim lancima. Ovim ćemo ispuniti sve predispozicije kako bismo prerasli u Veleučilište Zagreb. I ubuduće planiramo unapređivati postojeće i otvarati nove nastavne programe kako bismo održali svoju poziciju.
Bunili ste se zbog titula specijalista koje nose vaši studenti. Jeste li nešto postigli?
Ne radi se ovdje samo o titulama specijalista koje našim studentima stvaraju probleme u inozemstvu, već općenito o nepravednom tretmanu stručnih i specijalističkih studija raznih osnivača, od privatnih osoba do države i gradova koji nisu pod kapom naših sveučilišta. Mnoge su razvijene zemlje zapadne Europe izrasle upravo na znanjima jakih privatnih stručnih sveučilišta, poput Njemačke koja je u procesu izjednačavanja statusa stručnih i znanstvenih studija. Međutim, hrvatska je javnost još uvijek premalo o tome informirana i senzibilizirana. Napada nas se zbog cijene studija, no kako za razliku od državnih sveučilišta nismo sufinancirani iz proračuna u koji svoj doprinos plaćaju svi zaposleni, cijene studiranja su opravdane jer poslujemo na tržištu, a samo će oni najbolji opstati, pa ne vidim razloge za bojazan od zdrave konkurencije državnim fakultetima.
U vlasništvu ste Grada Zagreba. Hoće li se taj status mijenjati?
Smatramo to svojom prednošću i status se neće mijenjati. Dapače, Grad nam daje sigurnost i podržava našu razvojnu strategiju u kojoj je prepoznao šansu za obrazovanje onih koji nisu našli svoje mjesto na sveučilišnim studijima ili su pod određenim okolnostima prekinuli svoj obrazovni proces pa ga sad žele nastaviti, ili se jednostavno trebaju prekvalificirati.
>> Strani investitori do zemljišta za izgradnju LNG terminala prije države?
"Do danas su u ovih deset godina na preddiplomskom stručnom studiju marketinga i komunikacija diplomirala ukupno 744 studenta, redovna i izvanredna. Neki od njih već su bili zaposleni pa su završetkom studija napredovali. Imamo više bivših studenata na menadžerskim funkcijama naših velikih kompanija, ali i velik broj studenata iz poduzetničkih obitelji koje školuju svoju djecu kako bi ih uključili u obiteljski posao..." Prevedeno ovo glasi ovako: Dolaze nam ljudi iz politike kojima nedostaje diploma da bi se legalno mogli uhljebiti na kojekakvim "menadžerskim" funkcijama koje su im zajamčene odnosom kompanija i politike po onom "ruka ruka mije..." a kriminal ob(advi)je. Oni nama plate visok iznos školarine, a mi im uručimo doplomu i poslije se hvalimo kako su naši "studenti" dobili lijepe poslove na funkcijama. Također nam dolaze i "studenti" iu poduzetničkih obitelji, mamini i tatini zlatni sinčići kojima se ne da ozbiljno učiti, ali im treba ipak diploma da bi bili "face" pred društvom s kojim partijaju i da bi se tatice i mamice bogataši mogli pohvaliti kako im jedinac, eto, ima diplomu. Novci za školarine su takvima najmanji problem, bitno da je diplomica u džepu. Je li tako? Ovakvi "studiji" su ruglo društva, njihovim polaznicima bi trebalo oduzeti svako priznanje, a ne još ih izjednačavati s ozbiljnim studiranjem.