Na broju osam Fortuneove ljestvice najmoćnijih poslovnih žena današnjice nalazi se Sheryl Sandberg, glavna operativka Facebooka. Na broju 18 je Marissa Mayer, šefica Yahooa. Njih dvije imaju nešto zajedničko – radile su u Googleu. Odmah do M. Mayer je Susan Wojcicki, šefica YouTubea, a na broju 26 je Ruth Porat, šefica financija Googlea, odnosno Alphabeta. Dakle, i njih dvije imaju nešto zajedničko, rade za Google, odnosno neku njegovu tvrtku. Još. Google je jedna od samo šest kompanija s popisa Fortune 500 i samo jedna od dvije IT tvrtke s toga popisa čije dvije direktorice zauzimaju mjesto na listi najmoćnijih žena. Ipak, priča je mnogo dublja jer, može li se vjerovati tradiciji, obje će vjerojatno za godinu-dvije napustiti Google.
Neugodna objava na Twitteru
Vidljiva je, ali do sada javno neopisana tendencija Google/Alphabeta da na ključne pozicije zapošljava žene. No, isto je tako činjenica da je Google do danas napustilo čak osam visokoprofiliranih dama, ali ne da bi otišle u mirovinu, već da bi zauzele slične pozicije u drugim kompanijama. Počesto u IT-u, kao što je slučaj sa Sheryl Sandberg, odnosno Marissom Mayer. Nešto u tome ne štima, ali krenimo redom.
Ove se godine pojavio podatak da je broj žena koje nazoče godišnjim Googleovim konvencijama za developere s osam posto porastao na 23 posto. Iako se i to čini malenim, treba znati da je u Americi IT industrija doista seksistička, što se iskazuje na prilično otvoren način. Pojavila se i priča o tome da u Googleu vlada znatna nejednakost u plaćama između muškaraca i žena na sličnim pozicijama. Jedna je od zaposlenica započela raspravu o tome na Twitteru, ubrzo se stvorila i excel tablica koja je pronašla put i do drugih, svatko je upisao svoju plaću. Imalo se što vidjeti. Žene su slabije plaćene. To se nije svidjelo šefovima pa je počela diskriminacija u obliku ukidanja stimulacija i stalnih kritika na kvalitetu obavljenog posla. Znači, Google treba direktorice, ali ne cijeni ih podjednako kao i muškarce. Zaposlenica Erica Baker na kraju je otišla iz Googlea u društvenomrežni klijent za razmjenu poruka Slack. Usprkos svemu, žene i dalje odlaze u IT, koji izabiru radije od Wall Streeta. Razlog? Na Wall Streetu je još gore po tom pitanju, a vuče se i loš imidž financijske krize. Ženama je, barem kako tvrdi njih nekoliko koje su također radile u Googleu ili negdje drugdje u Silicijskoj dolini, od novca bitniji radni raspored, mogućnost napredovanja, bolji omjer zarade i radnog vremena, a onda i šansa da doista postanu šefice. Ipak, one ne ostaju predugo u najvećoj tamošnjoj kompaniji.
Opisani slučaj izbora Silicijske doline umjesto banaka na Wall Streetu sasvim odgovara Ruth Porat koja je odnedavno, kako smo spomenuli, šefica financija Google/Alphabeta. Porat je s globalnim financijskim divom Morganom Stanleyem bila tri desetljeća ostavši u toj investicijskoj banci čak i tijekom sloma 2008. godine. Ipak, ove je godine Ruth Porat, na poziv izvršnog predsjednika Googlea Erica Schmidta, došla u najveću IT tvrtku današnjice. Njih se dvoje znaju dobro jer je upravo Porat prije deset godina vodila Google pri izlasku na burzu. Nije to bilo osobno poznanstvo pa Schmidt nije mogao znati da Ruth Porat ionako namjerava napustiti Morgan Stanley, niti je ona znala da će uskoro mjesto glavnog Googleova financijaša postati prazno. Nije ipak trebalo dugo da Larry Page i Sergej Brin prihvate Ruth Porat kao jedini izbor za doista važno mjesto u korporativnoj hijerarhiji. Pun pogodak, jer njezin je dolazak izazvao rast ukupne vrijednosti Googleovih dionica za 65 milijuna dolara u jednom danu. Dobro su je i platili, sa svim beneficijama njezin je ugovor s Googleom vrijedan 70 milijuna dolara.
No, njezino imenovanje čini se tek zamjenom za moćne dame koje je Google izgubio. Sheryl Sandberg otišla je u Facebook, Marissa Mayer u Yahoo, Megan Smith u Obaminu administraciju gdje je glavna za tehnologije, otkrili su američki novinari. Otišle su i druge, manje poznate direktorice, mahom u startupe poput Ubera, Slacka, Stripea, Squarea gdje koriste vještine stečene u Googleu. Pa iako nijedna od tih žena ne izbjegava izraziti zahvalnost Googleu na ovaj ili onaj način, makar i kurtoazno, činjenica je da mnoge od njih odlaze iz Googlea u slične kompanije, ambiciozne, brzorastuće i fokusirane, koje se od bivšeg poslodavca razlikuju po jednome – one ženama pružaju jednaku šansu kao i muškarcima da zasjednu na čelo kompanije.
U slučaju Sheryl Sandberg situacija je još kompleksnija. Nju je Mark Zuckerberg uzeo za svoju desnu ruku iz jasnog razloga, put od male do megakompanije Sandberg je već prošla s Googleom, a u vrijeme kada je stigla u Facebook, Zuckerbergova je kompanija tek trebala doseći najviše domete. Googleovi su veterani poželjna roba za bilo koji startup, a sami nekadašnji guglovci ističu kako je ionako cilj tvrtke da ostvari što veći utjecaj u svijetu, pa preko njih to čini čak i kada odu u druge kompanije. To je učinila Claire Hughes Johnson koja je otišla u Stripe, kompaniju koja danas vrijedi pet milijardi dolara, s mjesta potpredsjednice Google X-a, gdje je bila na čelu razvoja bespilotnih automobila. No, to je bio posao bez prihoda i bez klijenata, a sama je Johnson ubrzo shvatila kako je to za nju maksimum u Googleu.
– I iz naših iskustava vidi se da još postoji generalni problem žena u poslovnom svijetu – kaže Tajana Broz iz Centra za edukaciju i istraživanje ističući kako pozicija žena u visokom biznisu nije dobra. – I dalje se smatra da žene još nisu za najviše rukovodeće pozicije. I kad je riječ o stvaranju obitelji često se pojavljuju dvostruki standardi jer se s jedne strane zamjera ako se poslovna žena odluči na trudnoću, a onda ponovno ako se s rodiljskog vrati ranije. Također, žene dolaze do visokih rukovodećih pozicija u puno kasnijoj životnoj dobi, a puno ranije s njih silaze. Ne tolerira im se neadekvatna naobrazba, dok se muškarcima to progledava kroz prste – kaže Tajana Broz.
Hrvatska u skladu s trendom
No, je li Google doista iznimka? Ipak ne. Recimo, prema istraživanju koje je 2012. napravila javna pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Hrvatska je ispred Googlea, ali tek marginalno. Poslovne žene u našoj zemlji imaju iste probleme koje su američki novinari identificirali kod najveće svjetske IT kompanije. Osim što su žene općenito manje zastupljene u najvećih 500 hrvatskih tvrtki – ima ih 39 posto, što javna pravobraniteljica smatra poražavajućim – on izgleda još gore kad se zna da je ukupan udio zaposlenih žena u Hrvatskoj 45,6 posto, dakle bitno veći. Podzastupljenost žena kod poslovno uspješnijih poslodavaca daleko je veća. Tim je istraživanjem također utvrđeno da su žene značajno, a često i izrazito, podzastupljene i na rukovodećim pozicijama. Istraživanje je pokazalo da žene u Hrvatskoj drže 35 posto svih rukovodećih pozicija, ali je postotak žena koje drže visoke rukovodeće pozicije samo 23 posto. Još je gore s mjestima u upravama gdje muškarci drže 83 posto, dok ih u nadzornim odborima drže čak 89 posto. To, prema istraživanju javne pravobraniteljice, ukazuje na stakleni strop za žene koje karijeru žele graditi na višim rukovodećim pozicijama. Globalnim istraživanjem, koje je također 2012. provela National Assessments and Benchmarking of Gender, Science, Technology and Innovation, procijenjen je položaj žena u zemljama čija se ekonomija temelji na znanju. Žene imaju otežan pristup resursima koji omogućuju aktivnije sudjelovanje u znanstvenim i tehnološkim područjima, što za posljedicu ima i slabiju konkurentnost za radna mjesta. U većini tih naprednih zemalja, SAD-u, Brazilu, JAR-u, Indiji, J. Koreji i Indoneziji, udio žena u fizici, računalstvu i inženjerstvu manji je od 30 posto. Također, tek je 12 posto žena na rukovodećim mjestima, a iznimka je JAR s 28 posto. Više od 30 posto žena napušta radna mjesta u tehnologiji zbog radnog vremena i nemogućnosti brige za djecu. Ukupno je najbolja zemlja za žene s ambicijama u tehnologiji Brazil.
Google/Alphabet ima 57.000 zaposlenika, od kojih su samo 30 posto žene, po tome su ispod većine IT kompanija kao što su eBay, Facebook ili HP. Čine 18 posto operativnog osoblja i samo 22 posto šefova. Jedan se dio te nejednakosti opravdava i navikom Googlea da mahom promovira inženjere, koji su, pak, mahom muškarci. Susan Wojcicki se, jasno, s time baš ne može složiti. Žena koju zovu majkom Googlea zaposlenik je broj 16 te tvrtke. Bila je treća žena i prva trudnica koju su Page i Brin zaposlili. Ali dugovali su joj! Upravo su u njezinoj garaži njih dvojica stvorili tražilicu koja će ih svrstati među najmoćnije ljude svijeta. No, ona je u ovom za žene prilično brutalnom svijetu “anomalija”, jer dok je razvijala Googleov oglasni dio te pretvarala YouTube u posao od četiri milijarde dolara rodila je još četvero djece. Wojcicki je, zahvaljujući svom utjecaju na vlasnike Googlea Brina i Pagea, uspjela donekle poboljšati položaj žena u toj tvrtki, pa je tako i sama nakon rođenja petog djeteta uzela rodiljski od 14 tjedana na koji sada sve guglovke imaju pravo. Puno će veći izazov za nju biti poboljšanje spolne strukture kompanije u kojoj je samo 14 posto inženjerki.
>> Mlada magistrica pisala Vladi na Facebooku: Ne mogu doći do posla jer sam žena
>> Hrvatska ostaje predana postizanju cilja jednakopravnosti spolova do 2030. godine
