Uefa je objavila promjene u kvalifikacijama za europske kupove i predstavila novo natjecanje za reprezentacije, no to bi mogao biti tek početak nogometne preobrazbe. Iza ugla su proširenja Mundijala za reprezentacije i klubove, a na obzoru se naslućuje i bauk svjetske Superlige.
U nastojanju da spriječi odcjepljenje dvadesetak najvećih klubova, Uefa je uvela umjerene promjene u sustav kvalifikacija za Ligu prvaka i Europsku ligu, koji će se primjenjivati od 2018. do 2021. Novosti su u interesu klubova bogatijih nogometnih država, no Uefa će im morati i dalje popuštati da bi osujetila nezavisnu Superligu.
Moćnicima više prostora
Četiri najjače lige po Uefinu koeficijentu od 2018./2017. imat će po četiri zajamčena mjesta u grupnoj fazi Lige prvaka. Zasad klubovi iz triju vodećih liga – Španjolske, Njemačke i Engleske – imaju po tri zajamčena mjesta, dok četvrtoplasirani moraju proći dva pretkola da bi ušli u grupnu fazu. Četvrta liga na Uefinoj ljestvici – trenutačno Italija – ima samo dva sigurna predstavnika u grupnoj fazi i jednog u doigravanju.
Peta i šesta liga imat će po dva izvjesna mjesta u grupi i po jedno u kvalifikacijama. Budući da će moćnici zauzeti više prostora nego sada, netko ostaje kratak.
Broj klubova koji će se kao prvaci liga sa srednje visokim koeficijentima plasirati u grupnu fazu kroz “put prvaka” smanjit će se s pet na četiri, što će i hrvatskom prvaku otežati put do krupne zarade.
S druge strane, nagradni fond Europske lige bit će povećan, što će onima koji ostanu bez ulaznice u vrhovno natjecanje ublažiti patnje. Međutim, hrvatskim će klubovima biti teže ući i u Europsku ligu. Novost je davanje druge prilike državnim prvacima koji ispadnu u bilo kojem pretkolu Lige prvaka. Dok danas poraženi u prvim pretkolima automatski ispadaju iz Europe, za dvije godine takvi će se preseliti u kvalifikacije za Europsku ligu. Za njih će biti formiran poseban ogranak ždrijeba iz kojeg će proizaći osam sudionika grupne faze Europske lige. Istovremeno će većinski dio ždrijeba, u kojemu sudjeluju neprvaci, kroz doigravanje propustiti u grupe samo 13 klubova, umjesto dosadašnja 22.
Ne samo što će u grupama biti manje mjesta za pobjednike doigravanja Europske lige nego će do njega biti izuzetno teško doći. Po novom sustavu klubovi iz jakih liga uključivat će se u kvalifikacije ranije nego sada pa će se u ždrijebu drugog pretkola naći predstavnici Španjolske, Njemačke, Engleske, Italije, Francuske, Portugala, Nizozemske, Rusije, Ukrajine, Belgije i Turske. Ti će klubovi vjerojatno istisnuti hrvatske s mjesta nositelja i zapriječiti im daljnje napredovanje.
Izgledna i svjetska Superliga
Klubovi iz komercijalno manje zanimljivih liga, koji prosude da su im Uefini kupovi “zabranjena zona”, pokušat će nadomjestiti izgubljene prihode osnivanjem regionalnih liga, koje bi se igrale u upražnjenim terminima sredinom tjedna. Uefa je navodno sklona čak i financirati Balkansku ligu. Međutim, budući da hrvatski i srpski huligani već prijete krvoprolićem na utakmicama, nezamislivo je da bi obnovljena jugoliga mogla vidjeti svjetlo dana.
Najmoćniji će klubovi sigurno pustiti novi val glasina o Superligi i prije nego što tek izglasani sustav stupi na snagu. Ne bude li htjela izgubiti nadzor nad nogometnom elitom i milijardama eura, Uefa će morati pristajati na daljnje ustupke. Jedan će zacijelo biti ukidanje “puta prvaka” u grupe Lige prvaka radi olakšavanja pristupa većem broju predstavnika jakih prvenstava.
Ako su Tottenham, Schalke i Athletic Bilbao tržišno potentniji od Dinama i Zvezde, onda će oni imati pravo prednosti na putu prema eldoradu.
Prije ili poslije, Uefa će se naći suočena s ultimatumom koji će glasiti: Superliga s Uefom ili Superliga bez nje. Dvadesetak najmoćnijih klubova neizbježno će težiti zatvorenoj ili minimalno otvorenoj ligi, koja bi vjerojatno supostojala s također vrlo isplativim nacionalnim prvenstvima. Bude li Uefa trezvena, verificirat će i takvu konstrukciju jer će u suprotnom ostati bez dva tuceta najmoćnijih klubova i 500 do 600 najboljih svjetskih nogometaša.
Naime, multinacionalne korporacije s kineskim i američkim kapitalom već spletkare oko utemeljenja svjetske lige koja bi bila u privatnom vlasništvu i bez ikakvih veza s Uefom i Fifom.
– Svjetska je Superliga nezaustavljiva, tvrdi Jaco Swart, izvršni direktor Eredivisieja, nizozemske prve lige i član uprave Udruge europskih profesionalnih nogometnih liga (EPFL).
Izvrsno upućeni Swart rekao je Mirroru da će globalne medijske i druge megakompanije ubrizgati silne milijarde da ustroje ligu s elitnim klubovima sa svih kontinenata.
Ta bi apokaliptična liga startala najranije 2021., uz predvidljive europske velikane uključila bi brazilski Corinthians, američki Los Angles Galaxy, New York City, kineski Guangzhou Evergrande i Shanghai SIPG, australski Melbourne City i južnoafrički SuperSport United! Možete li zamisliti “uzbuđenje” navijača Reala, Bayerna ili Juventusa uoči “velikog derbija” s Melbourneom ili SuperSportom?
Ni mi, ali multimilijarderi ionako ne računaju na tradicionalne europske navijače, nego na sasvim novu klasu azijskih i američkih ljubitelja nogometa, koji obožavaju zapadnjačke klubove s najviše zvijezda, najzvučnijim imenima i najljepšim dresovima. Nadajmo se da se ta liga iz noćne more neće ostvariti, barem po cijenu europske zatvorene Superlige pod Uefinim vodstvom.
Fifin predsjednik Gianni Infantino želi radikalno proširiti Svjetsko prvenstvo s 32 na 40 ili 48 reprezentacija. Jedna od varijanta predviđa prvu fazu od 16 grupa s po tri reprezentacije, od kojih bi po dvije išle dalje.
Preostale 32 reprezentacije igrale bi po kup sustavu od šesnaestine finala do finala. Druga je varijanta još luđa jer bi počela s pretkolom za 32 momčadi, od kojih bi se 16 odmah oprostilo od Mundiala, dok bi 16 nastavilo natjecanje sa 16 direktno kvalificiranih.
Infantino također gura proširenje Svjetskog klupskog prvenstva s osam na 32 klubova i promjenu termina od prosinca na lipanj. Za takav mamutski turnir vjerojatno neće naći raspoloživih datuma niti zadobiti naklonost klubova i Saveza.
U rujnu 2018./2019. počet će prva sezona Uefine Lige nacija, u kojoj će sudjelovati 55 reprezentacija raspoređenih u četiri lige prema Uefinu koeficijentu. Četiri momčadi iz Lige A izborit će mjesta na Euru 2020. (uz 20 koje se probiju putem redovnih kvalifikacija), a pobjednik Lige A bit će ujedno i prvak Lige nacija. Utakmice u ovom natjecanju igrale bi se u terminima dosad rezerviranim za prijateljske utakmice.
