Zauzme li u životu svatko od nas mjesto u skladu sa svojim (ne)sposobnostima?
Svatko poznaje barem jednu osobu koju ne krasi izuzetan IQ, nego socijalna inteligencija zbog koje s lakoćom ostvaruje životne ciljeve i penje se po društvenoj ljestvici. Istraživanja pokazuju da kvocijent inteligencije nije mjerilo uspjeha pojedinca, osim ako niste znanstvenik, pa često svjedočimo tome da osobe visokog IQ-a imaju problema u komunikaciji, ne uspijevaju ostvariti ciljeve i čude se prosječnima kamo su dospjeli.
Tamne strane
Koliko su socijalna i emocionalna inteligencija važne za uspjeh u privatnom i poslovnom životu i koje su tamne strane socijalne inteligencije?
Svjetski priznati psiholog Daniel Goleman u knjizi “Socijalna inteligencija” napisao je da smo “ožičeni” za spajanje jedni s drugima i da svakodnevne interakcije s roditeljima, šefovima, supružnicima, pa i s nepoznatima, oblikuju naš mozak i pozitivno ili negativno utječu na stanice u tijelu mnogo više nego što smo toga svjesni. Goleman je u knjizi progovorio i o tamnim stranama socijalne inteligencije, od narcizma do makijavelizma. Sveučilišna profesorica psihologije Mirjana Nazor kaže da među različitim tipovima inteligencije nema korelacije, pa netko može imati visoku klasičnu inteligenciju, a socijalnu ispodprosječnu ili obje visoke.
Korisni potezi
– Socijalna i emocionalna inteligencija su isprepletene, važne su za snalaženje u svakodnevnom životu i da razumijemo svoje postupke. Govore o tome kako komuniciramo sa sobom i drugima. Emocionalna inteligencija je važna da možemo sebe motivirati i kad stvari ne idu glatko i odgoditi trenutak uspjeha. Ako okolina ne primjećuje da smo sjajni, trebamo biti strpljivi i čekati svoj trenutak.
Nestrpljivi, čije znanje nije prepoznato, naprave sami sebi probleme.
Psiholozi, defektolozi, liječnici, nastavnici moraju imati dobru socijalnu i emocionalnu inteligenciju, a u strukama koje su institutski orijentirane, koje se bave samo svojim zadacima, mogu imati nedostatak emocionalne inteligencije, a biti uspješni. Za znanstvenike, kao specifičnu profesiju, nije bitna socijalna inteligencija.
No, kod nekih socijalno inteligentnih, nakon što pažljivije analiziramo njihove riječi i postupke, shvatimo da sve rade za svoju korist i to se kad-tad vidi, dok oni čija inteligencija nema negativnih konotacija povlače društveno korisne poteze. U javnom životu čini mi se da su Mirela Holy i Tonino Picula pozitivan primjer klasično i socijalno inteligentnih osoba – kaže prof. Nazor.
Mirela Holy, Foto: Pixsell
Istraživanja su pokazala da se socijalna i emocionalna inteligencija mogu podići, ali kod onih koji su svjesni da im nedostaje. I prof. dr. sc Vlado Jukić misli da su češće u društvu uspješniji oni koji imaju visoku socijalnu inteligenciju.
Vlado Jukić, Foto: Pixsell
– Oni bolje plivaju u socijalnom okruženju, znaju što je “kurentno”, što nije, što donosi dobit. Klasično inteligentni pojedinci, koji su bili dobri učenici i studenti, a nedostaje im socijalna inteligencija, ponašaju se često kao slon u staklarni. Hodaju pravolinijskim matematičkim putem i čude se uspjehu socijalno inteligentnih. Mogu biti pametni, obrazovani, radišni, ali to nije dovoljno ako nemaju socijalnu inteligenciju – govori psihijatar Jukić. Slaže se da socijalno inteligentni mogu inteligenciju zloupotrebljavati.
– Takvi s lakoćom napreduju, zauzimaju pozicije, ali i prelaze granice dopustivog jer ih ne vide. Ali, sve je to na dugom štapu, jednom će se poskliznuti...
Stalno svjedočimo detroniziranju onih koji su do jučer bili primjer uspješnih ljudi, ali ponašali su se makijavelistički i onda su pali – uzvraća Jukić. U javnom životu akademik Zvonko Kusić za njega je primjer i socijalno inteligentnog i moralnog čovjeka, a znanstvenik Ivan Đikić primjer osobe koja bi uspjela u životu, bilo gdje, u zemlji ili u inozemstvu.
Zvonko Kusić, Foto: Pixsell
Sociolog Renato Matić zna da ovisno o vrijednostima društva socijalna inteligencija može biti društveno štetna ili korisna.
– Što se tiče sposobnosti napredovanja prema osnovnim kriterijima društvene stratifikacije, a to su materijalno bogatstvo, moć i ugled, socijalna inteligencija je iznimno značajna jer uključuje usmjerenost prema zacrtanom cilju i prilagodbu vanjskim okolnostima, bez obzira na moguće odustajanje od, primjerice, moralnih načela.
Polazeći od klasičnih teorija elita, značajnije je koliko neko društvo cijeni različite vrijednosne orijentacije. Ako je u nekom socijalnom kontekstu cijenjen materijalni ili politički uspjeh, bez obzira kako je ostvaren, pojedinci koji su sve svoje kapacitete prilagodili cilju postat će nekakvi uzori uspješnosti, neovisno o tome jesu li moralne ništarije.
Drugdje, gdje su na cijeni kombinacija poštenja, znanja, kreativnosti i altruizma, uspješnici iz prve kategorije društava vjerojatno će boraviti iza rešetaka – kaže prof. dr. sc. Matić.
Dr. Ljiljana Pačić-Turk, psihologinja koja se dugo bavi neuropsihologijom, objašnjava da “matematička inteligencija” podrazumijeva tzv. fluidnu i kristaliziranu inteligenciju. Fluidna je biološki određena i odnosi se na sposobnost rješavanja novih problema. Razvija se do osamnaeste, devetnaeste godine kada doseže plato, a nakon pedesete počinje opadati. Kristalizirana inteligencija uključuje znanja i vještine koje smo usvojili i razvili tijekom života.
Ljiljana Pačić- Turk, Foto:Pixsell
Tko je uspješniji
– Ako je socijalna inteligencija, koja uključuje empatiju i razvijene socijalne vještine, dobro razvijena, uspješno komuniciramo s ljudima, koji nas doživljavaju kao sposobne, odnose se prema nama s poštovanjem, lakše nas prihvaćaju, a mi kroz tu interakciju možemo bolje utjecati na druge ljude, njihove stavove i ponašanja. Mnogi ljudi koji imaju visoku fluidnu, a manju socijalnu inteligenciju na kraju rade za ljude koji imaju manju fluidnu, a veću socijalnu inteligenciju.
Emocionalna inteligencija je sposobnost “čitanja” emocija s lica drugih, što nam olakšava komunikaciju i omogućava bolje socijalno snalaženje. Ona uključuje percepciju sebe i drugih ljudi. Istraživanja su pokazala da je emocionalna inteligencija nešto više izražena u žena – govori dr. Pačić-Turk. Njezino je, ali i mišljenje struke, da su socijalna i emocionalna inteligencija važnije za uspjeh u privatnom i poslovnom životu od IQ-a.
– Socijalno i emocionalno inteligentniji ljudi su svugdje uspješniji, ali na žalost u takvim uspješnim skupinama ljudi krije se često i psihopatologija, ponajprije poremećaji ličnosti, a osobito psihopatija – kaže dr. Pačić-Turk.
Kao pozitivan primjer socijalno i emocionalno inteligentne osobe izdvojila je Kolindu Grabar-Kitarović. Zauzme li svatko poziciju vlastite nesposobnosti?
Kolinda Grabar Kitarović, Foto: Pixsell
– Ne bih se baš složila. Puno toga ovisi o društvu u kojem živite, a osobito sustavu vrijednosti društva u kojem živite – kaže dr. Pačić-Turk.
>>Veličina mozga ipak je bitna: Otkrili gen koji povezuje sivu tvar s inteligencijom
>>Žene višeg obrazovanja manje uspješne među plahtama
Nije važna inteligencija... Toliki članak samo da opravda naše političare.