O vegetarijanstvu odnosno biljnoj prehrani razgovarali smo s Lukom Omanom, predsjednikom udruge Prijatelji životinja i Oljom Martinić, dijetetičarkom i nutricionistkinjom.
Oman kaže da je ''jedenje mesa samo loš izbor na štetu ljudi i životinja''. Smatra da ljudi mogu živjeti bez mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla te da su tako u prednosti.
Nutricionistkinja Martinić kaže da je prema svim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i RDA standardima potrebno unositi biljne i animalne namirnice, no ističe, ako netko ima želju za prehranom bez animalnih namirnica, da njegovu želju valja uvažiti.
– Vegetarijanstvo je izvrsno za osobe čiji je to izbor, ali je potrebno dobro osmisliti jelovnik kako se ne bi otvorila vrata nutritivnih deficita – ističe Martinić.
Olja Martinić, nutricionistkinja: Prema svim preporukama WHO potrebno je unositi biljne i animalne namirnice
O vegetarijanstvu odnosno biljnoj prehrani razgovarali smo i s dijetetičarkom i nutricionistkinjom Oljom Martinić. Ona kaže da je prema svim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i RDA standardima potrebno unositi biljne i animalne namirnice, no ističe da je, ako bilo tko ima želju za prehranom bez animalnih namirnica, njegovu želju važno uvažiti.
- Brojni zagovornici prehrane bez animalnog sadržaja su dosljedni u svom nastojanju uvjeriti javnost kako je takav model prehrane ispravan, ali ipak treba zaključiti kako su za struku obvezujuće preporuke FAO i WHO - rekla je Martinić.
O manama i prednostima vegetarijanstva kazala je da je suviše trivijalno govoriti bez uvažavanja posebnosti svakog organizma ponaosob.
- Vegetarijanstvo je izvrsno za osobe čiji je to izbor, ali je potrebno dobro osmišljavanje jelovnika kako se ne bi otvorila vrata nutritivnih deficita. Nekoliko je oblika vegetarijanske prehrane i stoga ne treba nutricionistički sud generalazirati ; isključivi vegetarijanci ne mogu imati isti status kao ovolakto vegetarijanci - rekla je Martinić.
Kazala je da ako osobe jedu jaja, mlijeko i prerađevine ne možemo govoriti o "posljedicama " ne konzumiranja mesa za organizam.
Na pitanje dobivaju li vegetarijanci u svojoj hrani dovoljno bjelančevina odnosno jesu li biljne bjelančevine lošije od životinjskih odgovorila je:
- Nije samo pitanje o dovoljnoj količini bjelančevina već se otvara dilema o unosu bjelančevina niske biološke raspoloživosti kod isključivih vegetarijanaca te bjelančevina visoke iskoristljivosti kod osoba čiji dnevni jelovnik sadrži bjelančevine animalnog porijekla, a koje su visoke biološke raspoloživosti te su sukladne preporukama WHO i FAO.
Na kraju je naglasila da se svakome tko želi primjenjivati vegetarijanski model prehrane to treba omogućiti te da je potrebno osigurati stručnu podršku.
Luka Oman, predsjednik Prijatelja životinja: Jedenje mesa samo je loš izbor na štetu ljudi i životinja
Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja smatra da je biljna prehrana ne samo jednako dobra kao i mesna nego ističe da ona ima prednosti koje se tiču utjecaja na ljudsko zdravlje.
- Osim sto pozitivno utječe na zdravlje pojedinca, ona je znatno održivija i time može pridonijeti dobrobiti cijele ljudske zajednice, s obzirom na to da je prehrana mesom i ostalim namirnicama životinjskog podrijetla povezana s određenim vrstama trovanja, mnogim kroničnim bolestima, zagađenjem okoliša i gladi u svijetu- kaže Oman.
On se slaže sa kvalifikacijom WHO-a da su ljudi svejedi, ali ističe da su oni svejedi ne svojom fiziologijom već slobodnom voljom, stoga smatra da je bolji izraz karnisti.
- Izvješća zdravstvenih organizacija o abnormalnom povećanju postotka oboljenja iz godine u godinu proporcionalna su unosu životinjskih bjelančevina u prehrani. Čovjek svjesno ide protiv prirode i za to i plaća danak. Što se više hranimo biljnom prehranom, to smo bliže prirodnoj prehrani. Činjenica je da ljudi mogu jednostavno bez mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla i još su time u prednosti - stoga je jedenje mesa samo loš izbor na štetu ljudi i životinja - rekao je.
Kaže da se prednosti biljne prehrane mogu svesti na tri glavna čimbenika. - Prvi je neuzrokovanje užasne cjeloživotne patnje nedužnim bićima u nehumanim uvjetima uzgoja, koje na kraju bivaju zaklane. Nadalje, biljna prehrana ne samo da ne pogoduje razvoju svih već nabrojanih razornih bolesti nego dokazano i obrće tijek razvoja bolesti poput dijabetesa, raka i sl. Te su tvrdnje također potvrđene opsežnim istraživanjima. Također, hraniti se biljnom hranom znači podržavati održivo življenje i ekologiju- rekao je.
Na pitanje dobivaju li vegetarijanci u svojoj hrani dovoljno bjelančevina odnosno jesu li biljne bjelančevine 'lošije' od životinjskih odgovorio je da ljudsko tijelo ''samo gradi bjelančevine koje su mu potrebne iz aminokiselina, pa nema razlike između životinjskih i biljnih bjelančevina u hrani''.
- Biljne bjelančevine jednako grade ljudsko tijelo, ali dolaze uz kvalitetne minerale i vitamine te bez ozbiljnih negativnih posljedica koje se događaju bjelančevina životinjskog podrijetla. Biljne bjelančevine najzdraviji su tip bjelančevina- zaključio je Oman.
pa čovjek je svežder, a ako ne želi jesti meso, ribu, salatu ili povrće, njegov izbor i bok