Nastavi li se sve veći pritisak nehitnih pacijenata na hitnu pomoć, zbog gužvi će se produžiti vrijeme čekanja što će dovesti do toga da će hitni pacijent s, primjerice, infarktom srca čekati i umrijeti u čekaonici, a izvanbolnička hitna medicinska služba neće stići na vrijeme kod pacijenta sa teškom ozljedom glave jer će pregledavati pacijenta sa grloboljom!
Upozorava na tu opasnost dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Tvrdnje potkrepljuje podacima za 2014. godinu koji pokazuju u kojoj su se mjeri, ne uskraćujući pomoć nikome, županijske ekipe Hitne bavile onim što zapravo nije njihov posao: u čak 83 posto slučajeva intervenirale su u situacijama koje nisu bile hitne, a samo 17 posto je bilo zaista hitno!
U 66 posto slučajeva izašli su na teren zbog nehitnih situacija, a tek 34 posto bili su hitni slučajevi. Još je gori prosjek intervencija u ambulanti – nehitnih je pacijenata bilo ukupno 93 posto, samo ih je sedam posto bilo hitnih.
Bolnički hitni prijemi pak primili su 58 posto nehitnih pacijenata, a 42 posto hitnih, dakle opet je više od polovice pacijenata koji nisu morali na hitnu.
- Pacijenti su naučili dolaziti na hitnu da bi riješili svoje probleme na brzinu. Ulaz na “mala vrata” u bolnicu neki pacijenti zlorabe, a jedan dio liječnika obiteljske medicine ne pruža cjelovitu zdravstvenu zaštitu prvog kontakta svojim pacijentima jer su vrlo često nedostupni. To nije dobro. Hitan pacijent mora biti odgovarajuće i na vrijeme zbrinut jer su inače posljedice strašne. U slučaju hitnog pacijenta nema druge šanse – rekla je dr. Grba Bujević.
Slično i u drugim zemljama
Sličan problem postoji i u drugim zemljama, dodaje. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je lani produljeno vrijeme čekanja na hitnoj, i to najdulje u usporedbi s posljednjih deset godina.
U prosincu prošle godine britanska Nacionalna zdravstvena služba pozivala je građane da ne dolaze u odjele hitne medicine ukoliko se stvarno ne radi o hitnom stanju: “Temperatura, kašalj, plućni bolesnici (bronhitis ili astma), bubrežni bolesnici, dijabetičari kojima se stanje pogoršalo i nisu ga mogli sami riješiti neka pomoć potraže u ambulantama opće prakse”, poručivali su, dok je irska udruga medicinskih sestara prenatrpanost na hitnoj ocijenila nacionalnom krizom.
Početkom siječnja 2015. godine irska je Midlands Regional Hospital dva dana zaredom apelirala na javnost da ne dolaze u odjel hitne medicine ukoliko to nije nužno.
U Australiji je u nekoliko bolnica s područja Adelaide u posljednjih godinu i pol postalo uobičajeno da zbog pretrpanosti odjela hitne medicine pacijenti leže po hodnicima i čekaonicama ostalih odjela, pa i mrtvačnice.
- Poseban problem predstavlja ljetna sezona i opterećenje turistima. To je strašno opterećenje na postojeći sustav i ovim kapacitetima teško je udovoljiti kriterijima koje nalaže struka u hitnoj medicini – napominje dr. Grba Bujević i ususret 30. travnja, Nacionalnog dana hitne medicinske službe, poručuje:- Hunjavica se rješava u ljekarnama, bolovi u trbuhu kod obiteljskog liječnika., kao i posjekotine i ogrebotine. Ako ste zbunjeni simptomima, telefonski se konzultirajte s liječnikom. Opekline od sunca rješavaju se kućnom apotekom. Ali nitko s jakim bolovima u prsima ne smije čekati u redu!
>>Ove godine je na pregled došlo čak 800 građana
a što s onim obiteljskim lječnicima kod kojih se moraš naručiti kad si bolestan, ili ako je suprotna smjena pa te ti lječnici neće sigurno primiti jer nisi njihov bolesnik, dakle zaputit ćeš se u bolnicu na hitnu službu ii to je to, ...a da svi znamo procjeniti dal nam treba hitna ili ne , zvali bi se lječnici.....