Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 130
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kasno majčinstvo

Zašto Hrvatice 'po bebe' idu u inozemstvo

piruška canjuga
Foto: Pixsell
1/9
18.12.2014.
u 18:57

Neplodnost postaje sve veći problem, ne samo na zapadu već i kod nas

Imati sve što vam je potrebno u životu, ali ne osjetiti zadovoljstvo roditeljstva i ne moći priviti svoje djetešce na prsa, doživjele su to i mnoge poznate osobe. Neke od njih i javno su progovorile o tome, zadržavši ipak neke detalje za sebe. Medicina, 'in vitro' oplodnja, pomogla je mnogima da postanu roditelji.

Neplodnost postaje sve veći problem, ne samo na zapadu već i kod nas. Podaci kojima raspolaže Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj, u kojoj su ucrtani temelji umjetne oplodnje u svjetskim razmjerima još prije tri desetljeća, govore da je tada pojavnost neplodnosti bila samo 10 posto. Danas je ona dosegla čak 17 posto. Gotovo svaki šesti par ima problema sa začećem. Liječi se sve više žena, no neplodnost muškaraca sve je češća. Prof. dr. Velimir Šimunić, specijalist ginekologije i porodništva, kaže kako se neplodnost muškaraca utvrđivala kod svakog četvrtog neplodnog para. Dijelom je to zbog stava prema problemu začeća i mentalitetu.

– Najlakše je bilo dovesti suprugu na pregled s teorijom da ona ne može imati djecu. U startu su polazili od toga kako se njima neplodnost ne događa. No, praksa je pokazala kako je udio muškaraca u problemu neplodnosti parova čak i viši od 50 posto. Vremena su se promijenila, parovi ravnopravno pristupaju liječenju, ali do takve odluke često dolazi kasnije no što bi trebalo.

Prva godina bez djeteta

– Idealno vrijeme da se par javi na pregled bilo bi ako u godinu dana stalne veze ne uspiju začeti dijete – objašnjava prof. Šimunić. Upozorava da su moderni način života i 'ganjanje' karijere te ekonomski razlozi odgodili vrijeme za rađanje prvog djeteta do 30-ih. To je ujedno vrijeme kada se, žive li u paru, susreću s činjenicom da začeće neće biti tako jednostavno. K tome se otkrivaju oštećenja reprodukcijskog sustava, a i fertilna dob žena sve je kraća s obzirom na način života.

– Plodnost žena počinje padati nakon 32. godine života, a nakon 38. pada sve brže. Žene se rađaju s određenim brojem jajnih stanica koje se selektiraju kroz menstrualni ciklus, a ta selekcija nakon 35. godine ostavlja 25.000 jajnih stanica, odnosno nakon 40. godine 10.000. Većina ih je probrana, odnosno one najkvalitetnije otišle su u pubertetu, a one koje su ostale mogu često biti kromosomski abnormalne.

Samo za teško bolesne

Upravo zbog toga žene koje odgađaju trudnoću odlučuju se na zamrzavanje jajnih stanica u dobi kada su one najbolje, poznatije kao 'self donation'. Kada se žena odluči na majčinstvo, njezina se jajna stanica odmrzava, priprema za oplodnju.

To kod nas nije moguće, osim u medicinski indiciranim situacijama kod onkoloških bolesnica. To znači da žene oboljele od zloćudnih bolesti mogu 'spremiti' zdrave jajne stanice. U zapadnim zemljama to mogu učiniti i zdrave žene. To se mora omogućiti i našim ženama jer su u protivnom diskriminirane i prisiljene jajne stanice čuvati u inozemstvu – rezolutan je prof. Šimunić.

Žene su manje odlučuju na umjetnu oplodnju u Hrvatskoj iz više razloga, ponajprije zbog mentaliteta koji je kod nas takav da je uvijek bolje ono što je tuđe, a potom i zbog intimnijeg načina liječenja neplodnosti. Nažalost, to se još uvijek smatra tabuom i malo je koja spremna govoriti o tome. Drugi i vrlo važan razlog je taj što potpuni donacijski program u kojem bi žena dobila oplođenu jajnu stanicu spermom davatelja nije kod nas zakonski dopustiv.

Naime, Hrvatska nema banku donatora sperme, a to i čudi jer je zakonska regulativa takva da dijete ima pravo znati tko mu je otac, čak i ako je začeto umjetnom oplodnjom. Zbog toga naše žene traže pomoć liječnika i oplodnju u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Ukraini... Liječnicima u tim zemljama HZZO plaća vrlo skupo takve postupke iako je Hrvatska, štoviše Klinika u Petrovoj, prije 30 godina bila jedna od sedam zemalja na svijetu koje su prve počele s 'in vitro' oplodnjom i ondje je rođeno prvo dijete iz epruvete.

Stručnost je i danas neupitna, no oko osam posto naših neplodnih parova pomoć traži u inozemstvu, što je apsolutno njihovo pravo. Osim Češke i Slovačke te Slovenije gdje su umjetne oplodnje najjednostavnije, Velika Britanija to obavlja samo za svoje državljanke, a najliberalniji su, dakako, u SAD-u gdje je in vitro fertilizacija posve komercijalizirana pa se za novac može dobiti sve – od izbora najbolje donorice jajne stanice, najčešće mlade i zdrave djevojke, pa do donora sperme među tisućama ponuđenih iz kataloga, što je najčešći slučaj kada je riječ o pacijentima kojima novac nije prepreka da imaju svoje dijete uz jednog ili uz dva donatora.

>>Piruška Canjuga u 49. godini rodila djevojčicu

>> Dijete poslije 40. - Da ili ne?

>> Nećemo imati veliku feštu za gay vjenčanje jer čekamo bebu

Komentara 32

MR
mrki69tua
20:32 18.12.2014.

Netko je neodgovoran i sa 50, a netko sa 20 odgovoran, sve je stvar jesi bio u inkubatoru ili si se borio u životu. Stvar je jasna, djete će imati 15 godina i trebat će potporu roditelja na svakom planu, a roditelj sa skoro dvije noge u grobu.

KG
KG002
21:31 18.12.2014.

Jasno je da se onaj tko piše ovaj članak s umjetnom oplodnjom slaže, podupire ju i eto mu prilike - preporuča javno na jednom portalu. Možda ne bi bilo štetno da malo zagrebete ispod površine pa i napišete o silnim štetnim posljedicama umjetne oplodnje na ženu, ali i dijete....

DU
Deleted user
22:00 18.12.2014.

Pametni ljudi razmišljaju o roditeljstvu na vrijeme, a ne odgađaju to za stare dane. Takvi su u svom metalnom sklopu samoživi egoisti koji su se htjeli samo zabavljati ili juriti za poslom do 40-te ili kasnije. Ne bih niti jednom djetetu poželio da mu takva osoba bude roditelj. Bolje skromni ali brižni majka i otac, nego bogati yuppie karijeristi. Ti će ionako platiti dadilju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije