Kad god se pojavi kakva top lista najsretnijih ljudi, Danci se uvijek probiju na prvo mjesto.
Znanstvena studija otkriva da je tome tako zbog – zapisa u genetskom kodu.
Istraživanje su proveli na Sveučilištu Centra Warwick, a pronašli su tri vrste dokaza koji upućuju na to da je visok stupanj životnog zadovoljstva povezan više s genima, a ne toliko sa životnim standardom.
Uspoređivali su Dansku i Nizozemsku , koja je također pri vrhu top liste najsretnijih, sa zemljama koje imaju sličan BDP.
U prvom dijelu studije mjerili su "genetsku udaljenost u populaciji" odnosno "genetic distance between countries populations", što je koncept razvijen u ranijim studijama.
Analizirali su podatke iz 131 zemlje, prilagođavajući ih utjecaju BDP-a, geografije, vjere i koliko je koja država doista i država blagostanja.
– Rezultati su nas iznenadili, kazao je za Mashable jedan od autora studije, ekonomist Eugenio Proto, dodajući:
– Ustanovili smo da što je "genetska udaljenost u populaciji" od Danske veća, to su Danci bili manje zadovoljni.
Drugi dio studije utvrdio je da je stupanj sreće u korelaciji s genima koji utječu na razine serotonina, tzv. hormona sreće. Kratka varijacija tog gena povezana je s neurozama, nižim očekivanjima od života i sl., a duža varijanta gena s većim stupnjem životnog zadovoljstva.
Među 30 nacionalnosti koje su bile uključene u istraživanje utvrđeno je da Danci i Nizozemci maju najmanji postotak tih kratkih gena. Istraživali su i imigrante iz SAD-a kako bi utvrdili prenosi li se genetska veza za sreću kroz generacije. Pokazalo se da je stupanj sreće američkih imigranata u korelaciji sa stupnjem sreće u zemlji porijekla.
>>Ovo je 12 stvari koje morate iskušati prije 30. godine!
>>Objavljena lista najsretnijih zemalja, evo koja je Hrvatska!
>>Jeste li sretni? Evo odličnih savjeta kako možete postati
To je samo prijenos rezultata nekakvog istraživanja koje nema veze s mozgom, a koje je netko platio. Niti su Danci baš nešto sretni, niti ovi koji istražuju uopće znaju što je to sreća. Uopće "znanstvena" istraživanja su postala tema za žutu štampu, jer obično daju rezultate kakve traži onaj koji naruči istraživanje (kao Pilarovo istraživanje u Hrvatskoj o referendumu o ćirilici, primjerice).