– Zašto se toliko govori o 80-im godinama? Pa nisu one bile baš tako dobre ni zanimljive, ni u književnosti, ni u umjetnosti – komentiralo je uz kavu društvo u kojem smo sjedili i usprotivili se tome.
Sam svoj modni izložak
Trebalo je ljude podsjetiti da smo baš 80-ih imali izrazito jaku pjesničku scenu, jaku novu umjetničku praksu u umjetnosti, da je kazališna scena imala fascinantno Kugla glumište, a da je moda dobila posve novo lice svojom avangardnom strujom. HRT-ova serija "Crno-bijeli svijet" donijela je val priloga o 80-ima u svim našim medijima, što se nekima popelo na vrh glave. I baš se usred toga našla i velika izložba "Osamdesete – slatka dekadencija postmoderne" koja u Domu HDLU od 10. travnja do 10. svibnja govori o svim aspektima 80-ih tim ciljanim naslovom.
Uz njezine autore Feđu Vukića i Branka Kostelnika, čak je 15 koautora, odnosno kustosa za mnoga pojedina područja. Moda je koncentrirana na avangardnu scenu jer je izlišno predstavljati modni mainstream u središtu kojeg su Benetton i odlasci na tršćanski Ponte Rosso ili butici s trendovskom robom u kojoj se uživalo na ulici, u školi, po diskotekama i koncertima.
Postojalo je, naime, u svim tim prostorima još nešto što je bitno obilježilo modni duh vremena, a to je modna avangarda 80-ih. Točno se zna što to znači.
Generacije mladih odrastaju uz punk i postpunk, uz ozbiljne stripove, uz umjetnike novog svjetonazora koji ih potiču na iskazivanje svog identiteta upravo modom. Vidi se to po klubovima poput Kulušića, Lapidarija, Palacha i na brojnim modnim programima u kazalištima i galerijama koji modu usmjeravaju prema likovnoj umjetnosti ili dizajnu temeljenom na zasadama vizualnih ideja Exata 51, Novih tendencija i ideje postmodernizma, što modnom svijetu "dozvoljava" užitak miješanja stilova uz uvjet vizualnog sklada. U diskoklub se ide kao "sam svoj modni izložak".
Pristojno odjevene u školi, djevojke se navečer travestiraju u punkerice. Rokerski i kulturni krugovi biraju odjeću koju za njih i za sebe oblikuju dizajneri vezani za ULUPUH-ovu Sekciju za oblikovanje odjeće ili pozivani na tjedne mode, odnosno posebne modne programe organizirane u galerijama, kazalištima, klubovima i kulturnim centrima.
Hrelić i dizajn pod ruku
Imena? Ante Tonči Vladislavić, Nada Kobali, Nada Došen, Davor Klarić, Eleonora Luketić, Nada Kaić, Vladimir Rudinsky, Alan Hranitelj, Branka Donassy, Vesna Muhić, Matija Vuica, Katarina Balogh, Rikard Gumzej i brojni drugi.
Među prvima je Matija Vuica, ali i Rudinsky koji samostalne revije imaju u Kulušiću 1981. No već godinu prije reviju mladih modnih imena u MUO priprema kustosica Jelena Ivoš. Među prvim je modnim artdizajnerima arhitektica Sanja Jelovac Mažuranić, pod ruku s kolegom Daliborom Jurkovićem, kojoj voditelj Galerije SC-a Vladimir Gudac otvara vrata, čime počinje niz modnih programa. U njihovoj akciji "Umjetno srce" starta Davor Klarić s programom "Hrelić pret-a-porter". Slijedi njegova "Erotika u modi". Kod Ladislava Galete u MM-centru ide "Modni kazetofon, izgled ili stil". Sanja Muzaferija u Domu HDLU svemu daje konačan naziv: modna avangarda. To je modni eksperiment koji se i danas nosi i ima uspjeha u svijetu kao i 80-ih!
>>'Nema mi gore stvari nego kad na cesti vidim curu koja jedva hoda u štiklama'
