Sve je više ljudi na svijetu pretilo i muči se s gubitkom kilograma. Naravno, kao posljedica toga, mnogi se okreću raznoraznim dijetama i planovima prehrane, a u zadnje vrijeme najpopularniji je - fasting ili povremeni post. Fasting je dijeta u kojoj se izmjenjuje vrijeme unosa s hrane s vremenom potpunog posta.
Pretilost je kronična složena bolest koju definiraju prekomjerne masne naslage koje mogu narušiti zdravlje. Pretilost može dovesti do povećanog rizika od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca, može utjecati na zdravlje kostiju i reprodukciju, povećava rizik od određenih vrsta raka.
VEZANI ČLANCI:
U svijetu više od 1 milijarde ljudi pati od pretilost - 650 milijuna odraslih, 340 milijuna adolescenata i 39 milijuna djece, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). U Europi je jedna od šest odraslih osoba pretila. Gledajući pojedinosti o odraslim osobama s prekomjernom tjelesnom težinom, 16,5 posto odraslih je pretilo - oko jedan od šest - a 36,2 posto je pred pretilošću. U 2019. udio pretilih varirao je od 10,9 posto u Rumunjskoj do 28,7 posto na Malti.
Što se tiče Hrvatske, 26,9% odraslih (u dobi od 18 godina i više) žena i 27,0% odraslih muškaraca živi s pretilošću. Prevalencija pretilosti u Hrvatskoj viša je od regionalnog prosjeka koji iznosi 25,3% za žene i 24,9% za muškarce.
Sada su kinesku znanstvenici u novom istraživanju objavljenom u Frontiers in Cellular and Infection Microbiology došli do zanimljivih otkrića. Naime, oni su tijekom 62 dana proveli istraživanje na 25 dobrovoljaca s pretilošću koje je otkrilo da povremeni post ne pomaže samo u mršavljenju već i mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom.
GALERIJA: Fitness trenerica podijelila 3 jednostavna koraka uz koje ćete smršaviti do ljeta
Sudionici su u prosjeku gubili oko 7.6 kilograma, odnosno 7.8 posto tjelesne težine. Qiang Zeng iz Nacionalnog kliničkog istraživačkog centra za gerijatrijske bolesti u Kini rekao je da je njihova studija pokazala da ‘povremeni post mijenja os ljudskog mozga, crijeva i mikrobiom. Uočene promjene u mikrobiomu crijeva i aktivnostima u regijama mozga povezanih s ovisnošću tijekom i nakon gubitka težine vrlo su dinamične i povezane su s protokom vremena’.
Trenutno se još ne zna što je uzorkovalo ove promjene, ali znanstvenici smatraju da bi specifičan utjecaj na određene dijelove mozga mogao biti koristan u kontroli unosa hrane. Promjene u moždanoj aktivnosti odvile su se u regijama mozga koje su važne u regulaciji apetita i ovisnosti, poput inferiornog orbitalnog frontalnog režanja. Također, promjene crijevnog mikrobioma, isto su bile povezane s određenim regijama mozga.
VEZANI ČLANCI:
Xiaoning Wang iz Državnog kliničkog centra za gerijatriju u Kini istaknuo je da se smatra da mikrobiom crijeva komunicira s mozgom na složen, dvosmjeran način. ‘Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji pristupaju mozgu putem živaca i cirkulacije krvi. S druge strane, mozak kontrolira ponašanje u ishrani, dok hranjive tvari iz prehrane mijenjaju sastav mikrobioma crijeva’, objašnjava.
Kako piše Johns Hopkins Medicine, važno je da se posavjetujete sa svojim liječnikom prije početka povremenog posta. Nakon što dobijete zeleno svjetlo, praksa je jednostavna. Možete odabrati dnevni pristup, koji ograničava dnevnu prehranu na jedno razdoblje od šest do osam sati svaki dan. Na primjer, možete isprobati pristup 16/8, gdje jedete osam sati i postite 16.
Drugi plan povremenog posta, poznat kao pristup 5:2, uključuje redovitu prehranu pet dana u tjednu. Druga dva dana ograničite se na jedan obrok od 500-600 kalorija. Može proći dva do četiri tjedna prije nego što se tijelo navikne na povremeni post. Dok se privikavate na novu rutinu, mogli biste osjećati glad ili mrzovoljnost. No, oni koji prođu kroz razdoblje prilagodbe obično se drže plana jer primjećuju da se osjećaju bolje.
Nutricionisti savjetuju: Ove četiri namirnice trebate jesti ako želite smršavjeti
