Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 44
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nije im svejedno
Povratak na članak

Ovo su najveći strahovi muškaraca kada je o seksu riječ

Ma koliko izgledali sigurni u sebe i željni novih seksualnih igrica na plahtama, istovremeno se bore s čak nekoliko strahova.

Komentari 7

PL
ploter29
11:40 31.07.2015.

isto nas strah kada žene sjedaju da li će reći da ih boli pa ne mogu opušteno do kraja sjesti punom svojom težinom

VL
MR
MRUDante
08:53 31.07.2015.

dragibože, pa od kud kopipejstate ovakve članke??!!!!

VL
Avatar Ironman0105
Ironman0105
21:49 02.08.2015.

kao prvo, seksualni terapeut je Ryan, ne Rajan. A drugo, 2, 3 i 4 su tolike apsolutne nebuloze da su zapravo smijesne. 5 je uobicajen strah, no samo kod adolescenata. Kad muskarac napokon "proba" zenu, odmah nauci da je to nebitno.

VL
Avatar EtTore
EtTore
23:23 06.08.2015.

Strah da se ne ukenja

VL
Avatar ucjena
ucjena
09:35 31.07.2015.

ides bez velike euforije, prvi je puta moras dozivjeti kao meso, a poslije je volis i uzivas, prokusani recept, sad neka ne shvate bukvalno to, meso, to je samo trik da uspijes!

VL
IV
IvanVrhovljan
18:30 31.07.2015.

NEISKRENI JEBAČI. U članku je riječ je o strahovima muškaraca od onih stvari koje u većini slučajeva ne postoje (npr. strah od impotencije). C. G. Jung bi to nazivao pojavom "autonomnih dijelova ličnosti", koji se otimlju kontroli osobe (nesvjesno). Jung kompletiranu zdravu osobu naziva IN-DIVIDUA (prevedeno sa latinskog "ne-podijeljena" osoba). „Podijeljenost“ ličnosti - tj.bilo koja dishamorničnost našega živčevlja - može nastati i na nekim biološkim REDISPOZICIJAMA za koje Jung svojevremeno nije mogao znati. Ali one i ne moraju doći do izražaja u nečijem ponašanju kao bolesnom.To puno ovisi i o tome kako odgajamo djecu od malena (za neiskrenost, za prečednu stidiljvost, za potiskivanje nagona sa prejakim favoriziranjem tzv. "kulturnog" ponašanja i sa istovremenom mržnjom prema dukčijem ponašanju, ponekad i sa ulogama koje su međusobno nespojive (npr. odgajamo dijete jednom kao uspješnog čovjeka od karijere koji se mora takmičiti i pobijediti druge, a drugi puta kao poniznog čovjeka koji mora voljeti sve ponižene). Pa se ljudi moraju skrivati, glumiti zahtjevne uloge, velike pobožjnakoviće, fine osobe (koja odjednom ubije sebe i svoju „najbolju ljubav“). Primjer kod društva starih Izraelaca (zapisano u Tori, Bibliji) govori nam drukčije. Po njihovim religijskim pravilima, bilo je normalno da npr. Abraham napravi dijete svojoj sluškinji (Bog Jahve podržao!), a da djecu posvoji njegova (ljubomorna?) žena, nerotkinja. IIi je moralno da šogor (Onan, pod prijetnjom smrtne božje kazne) napravi dijete i sestri svoje žene - ako već seksa obje, te ako je sestra ostala udovica bez djece što bi, u ondašnja siromašna vremena - značilo njezinu propast bez vlastite obitelji. Ti isti muški i ženski nagoni još uvijek žive u našoj tzv. „civiliziranoj kulturi“ (potisnuti pravilima određene religije i nacije). Na taj način može nastati hipokrizija u kojoj ljudi više nisu u stanju razlikovati bitno od nebitnog za nečiju sreću. Je li bitno da pojedinac (individua) bude sretan, ili da drugi (društvo) budu sretni s njim kada on, preko volje, obdržava spomenuta pravila ponašanja. Na javi ćemo npr. osuđivati neku neudatu ili pobožnu ženu (npr. majku svećenika Živka Kustića kojega je rodila vanbračno) zato što si je priuštila malo maženja sa oženjenim čovjekom, a istovremeno ćemo tražiti i njezine seksualne usluge, ali tako da nitko ne zna. Kad izhebemo sve što se ponudi, mi ćemo zadovoljno dizati svoje glasove za opći moral, za našu vjeru i naciju, te protiv laži i tzv. „neprirodnih pojava“ „pedera“, transkekusalaca itd. Ali i dalje nećemo na jednak način (dvoličnost) tretirati voljene osobe u svojoj najbližoj okolici, uključujući i djecu

VL
DU
Deleted user
08:51 31.07.2015.

Gore je definicija straha, a fali definicija panike. Strah je kad 1x uvidi da mu se nije drugi put digao, a panika je kad drugi put shvati da mu se nije prvi put digao...

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.