Rasvjeta u domu pridonosi stvaranju atmosfere, ali i povećava račun za električnu energiju za oko 10 do 15 posto. Žarulje sa žarnom niti, koje su u upotrebi već više od sto godina, polako istiskuju energetski učinkovitije varijante, najprije halogene, potom štedne žarulje, a najnovija i najefikasnija generacija rasvjetnih tijela su LED žarulje. Prema istraživanjima UNDP-ova projekta “Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj”, od 2008. do 2011. godine broj građana koji koriste štedne žarulje porastao je za 20%. Kolika je energetska efikasnost pojedine vrste žarulja te koje su njihove prednosti i mane predočila nam je Marija Mikolčević, energetska savjetnica UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj – United Nations Development Programme).
Žarulja sa žarnom niti
Žarulja sa žarnom niti u vidljivu svjetlost pretvara tek 5 posto uložene energije, dok se ostatak pretvara u toplinsku energiju. Vijek trajanja takve žarulje je otprilike 1000 radnih sati. Zamijeni li se jedna takva žarulja od 100 W odgovarajućom štednom žaruljom od 20 W, uz pretpostavku da je uključena 5 sati dnevno, godišnje je moguće uštedjeti oko 100 kuna. Iz tog je podatka jasno zašto je Europska komisija uvela uredbu o zamjeni žarulja sa žarnom niti učinkovitijim žaruljama. Prema toj uredbi, u razdoblju od 2009. do 2012. godine postupno nastupa potpuna zabrana proizvodnje i prodaje energetski neučinkovitih žarulja.
Halogene žarulje
Halogene žarulje također su žarulje sa žarnom niti, ali koriste princip termičkog zračenja pri stvaranju svjetlosti. Dodatak halogenida (brom, klor, fluor i jod) plinskom punjenju omogućava gotovo stalan svjetlosni tok te veću svjetlosnu iskoristivost (moguće je žarnu nit zagrijati na puno višu temperaturu). Glavna karakteristika halogenih žarulja je halogeni kružni proces, a za te se žarulje koristi balon od kvarcnog stakla, koje je specijalno dotirano tako da ujedno i zadržava štetno UV zračenje.
Fluorescentne žarulje
Fluorescentne žarulje generiraju svjetlost na principu fotoluminiscencije. U običnom govoru često ih se naziva i “neonkama“, što je pogrešno jer u njima nema neona. Neonske cijevi najčešće se koriste za obojene svjetlosne natpise (reklame) i nikako ih se ne treba miješati s fluorescentnim žaruljama. Fluorescentne žarulje odlikuju se većim stupnjem pretvaranja električne energije u svjetlost i dosta dugim vijekom trajanja – i više od 15.000 sati, a uporabom različitih fluorescentnih materijala moguće je dobiti različite temperature boje te svjetlosnu iskoristivost. Fluorescentne žarulje ne mogu se priključiti izravno na mrežni napon, nego za to imaju ugrađenu prigušnicu. Iako se 70% umjetne rasvjete proizvodi u fluorescentnim cijevima, njihova zastupljenost u kućanstvima je mala i najčešće se koriste za osvjetljavanje radne površine iznad kuhinjskog pulta. Fluorescentne žarulje u svom sastavu sadrže živu te se stoga tretiraju kao opasan otpad, pa ih treba odlagati ih na za to predviđena mjesta.
“Štedne” žarulje
Fluokompaktne žarulje, poznatije kao “štedne žarulje”, zapravo su savinute fluorescentne cijevi. Savijanjem cijevi postižu se manje ukupne dimenzije izvora svjetlosti, a zadržavaju se sve karakteristike rada fluorescentnih cijevi. Osim žive, u njihovu punjenju nalazi i neki inertni plin kao pomoć pri startanju (argon, kripton, neon, ksenon). Količina žive u novijim generacijama tih žarulja smanjuje se i u kvalitetnijim cijevima iznosi 5-10 mg. Temperaturu boje svjetla koju daju fluokompaktne žarulje moguće je kontrolirati fosfornim omotačem, kao i kod fluorescentnih cijevi. Proizvode se u snagama od 3 do 70 W. Postoje izvedbe s integriranom električnom prigušnicom i standardnim grlom E27 i E14 koje mogu zamijeniti gotovo svaku standardnu žarulju, ostvarujući pri tome uštedu energije od gotovo 80%.
LED žarulje
LED žarulje (engl. “light-emitting diode“) imaju znatno dulji vijek trajanja od fluokompaktnih žarulja – čak od 50 do 100 tisuća sati rada i predstavljaju najnoviju generaciju efikasne rasvjete. Odlikuju se izrazito niskom električnom snagom od samo 2 do 10 W uz svjetlosnu iskoristivost od 140 lumena po vatu, što je u nekim slučajevima trostruko manja snaga (a samim time i potrošnja) od štednih žarulja. Konstrukcija ih čini ih vrlo izdržljivima na mehanička oštećenja, a ne sadrže ni živu, zbog čega su sigurnije za upotrebu. Nedostatak im je dosta visoka cijena zbog čega su LED žarulje najskuplja početna investicija. Zasad još nisu u širokoj upotrebi, no uzme li se u obzir značajno dulji vijek trajanja te niža potrošnja električne energije, pred njima je zacijelo sjajna budućnost.
šteda ali ako rade više od 8 h ali ako ih pališ gasiš po potrebi onda troše više jel im treba vremena da se zagriju a tko će odgovarati ako se razbiju i živin plin netko udahne . Na kraju krajeva to je lobij treba uništiti poduzeća koje rade klasične žarulje koje su zdravije i daju približno svjetlost sunca a ne bijelu svjetlost koa je štetna za oći