I dok građevinari, možda i najteže pogođeni ekonomskom krizom, grcaju u dugovima, njihova "braća" geodeti i arhitekti nikada nisu živjeli bolje. Legalizacija bespravne gradnje, koja je pokazala da svaki peti Hrvat ima što za legalizirati, poprilično im je podebljala račune. Arhitektonski biroi i geodetski uredi u zadnjih godinu dana niču kao gljive poslije kiše. Brojni su geodeti dali otkaz u velikim geodetskim tvrtkama kako bi stigli prije 30. lipnja legalizacijom dograbiti svoj "dio kolača". Biznis cvate i statičarima koji moraju na teren u legalizaciji svakog objekta većeg od 400 četvornih metara.
Četvrtina novca državi
Zadovoljan može biti i ministar financija Slavko Linić jer će se od svakog naplaćenog računa četvrtina novca sliti u državni proračun. Tijela lokalne samouprave po logici stvari zaradit će najviše jer su i komunalni doprinosi najskuplja stavka u legalizaciji objekta. Negdje iznose 10 kuna, negdje čak 50, a neki su se, poput Primoštena ili Segeta Donjeg, svog prihoda od komunalnih doprinosa odrekli. No, upitno je kako će uopće naplata tih komunalnih doprinosa ići u praksi s obzirom na platežnu moć Hrvata, koji će, kada dobiju račun od gradova ili općina, prvo pasti u "nesvijest".
– Najveći broj građana podnio je zahtjeve za legalizaciju iz čistog straha. Ali oni nemaju prihode kojima bi tu legalizaciju uopće mogli platiti pa je pitanje tko će uopće na kraju zaraditi. Ja smatram da većina za legalizaciju novca neće imati i da će na koncu na raspravu doći korekcija cijena – smatra profesor socijalne politike Gojko Bežovan. Novac će se ubrati i na vodnom doprinosu, država će zaraditi na kaznama za bespravnu gradnju, a na biljezima će dobiti oko 56 milijuna kuna.
I Branko Bačić, bivši ministar graditeljstva, koji je pisao prvu verziju Zakona o legalizaciji, upozorava da će lokalna samouprava teško naplatiti komunalni doprinos.
Nema dovoljno operative
Bačić tvrdi da je po njegovu zakonu postojala obveza potpisivanja sporazuma s jedinicama lokalne samouprave o obvezi plaćanja komunalnog doprinosa, no sada te obveze nema, a ljudi su mogli predati zahtjeve za legalizaciju, a da nisu prvo platili taj namet.
– Loše je i to što se za legalizaciju ne traži geodetski elaborat, što znači da će građani nakon što legaliziraju svoje objekte morati opet geodetu po taj elaborat, koji je nužan za upis u katastar i zemljišne knjige – rekao je Bačić. On smatra da nema dovoljno operative, geodeta i arhitekata koji će odraditi sve potrebno za legalizaciju, a i sam je iznenađen velikim brojem zahtjeva za legalizaciju.
– To je znak poraza politike koja je dopustila toliku bespravnu gradnju – rekao je Bačić.
>> Mrak Taritaš: Otkad sam čula koliko je zahtjeva, imam grč
>> Napuštena pečenjara u Koturaškoj na meti bagera
