Slika zebre načinjene od crnih i bijelih pruga koje se uvijaju dajući nezaboravan prizor, proslavila je Victora Vasarelyja (1906. – 1997.). Postala je prvim djelom op-arta, optičke umjetnosti, a Vasarely njezinim ocem. Smatramo ga francuskim slikarom iako je mađarskoga porijekla, jer je svoje umjetničko djelo ostvario u Parizu kamo je pošao početkom 1930-ih i za što je okićen Legijom časti.

Antologijska Zebra

“Zebra” je antologijski rad, ali se motivu zebre Vasarely vraćao više puta. Jedan od najboljih vidjet će, od 28. siječnja do 25. veljače, publika zagrebačke Galerije Mona Lisa, čiji je šef Martin Henc obećao publici približiti rad umjetnika koji je prvi služio i kompjutorom da bi stvorio rad umjetničke vrijednosti. Po mnogo čemu je Vasarely pionir: smatrao je da umjetnost mora biti dostupna svima, pa se otisci njegovih grafičkih radova rado umnožavaju. No, ne gube zbog toga svoju umjetničku vrijednost, kao što se to događa s djelima nastalim za procvjeta grafičke aktivnosti na kompjutorima od 80-ih godina naovamo.

Znanost važnija

U Tkalčićevoj ulici, u Galeriji Mona Lisa nećemo vidjeti serigrafije koje su zahvaljujući francuskome astronautu Jean-Loupu Chrétienu putovale u svemir na sovjetskoj svemirskoj stanici Saljut 7. Bilo je to 3. lipnja 1982. No, vidjet ćemo zašto su Vasarelyjeve optičke iluzije snažno utjecale na grafičku popkulturu svijeta. I slavna Rubikova kocka slagalica inspirirana je Vasarelyjem koji je sigurnost znanosti i znanstvenog pristupa umjetnosti smatrao važnijom od tzv. osobnog pristupa umjetnosti. Upravo Vasarelyjeve kompleksnije, složenije kompozicije koje su u najvećoj mjeri ostvarene kombinacijama kvadratića i kružića, ali ne kao puka intelektualna konstrukcija, tumači književnik i povjesničar umjetnosti dr. Tonko Maroević.