BEČ – „Odlučio sam majčin portret darovati Hrvatskoj, uz koju me vežu lijepe uspomene iz najranijeg djetinjstva, a i moja je majka tamo bila vrlo sretna. Ova umjetnina za Hrvatsku zasigurno ima mnogo veći značaj nego za moju djecu, kojoj bi pripala nakon moje smrti“ rekao je u utorak za Večernji list sin hrvatske skladateljice Dore Pejačević ( 1885. do 1923.), 88-godišnji Theodor Lumbe, predavši u Beču portret ove hrvatske skladateljice voditeljici zbirki Moderne galerije u Zagrebu Ladi Bošnjak – Velagić.
„ Sliku ćemo restaurirati i staviti u naš stalni postav, kako bi bila dostupna domaćoj i inozemnoj publici i stručnoj javnosti“, rekla je Bošnjak – Velagić zahvalivši se u ime Moderne galerije na čijem je čelu viša kustosica Biserka Rauter Plančić, gospodinu Lumbeu na donaciji, a veleposlanstvu RH u Austriji, Odjelu za kulturu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i MIC-u Koncertne direkcije Zagreb na posredovanju.
„Riječ je o ulju na platnu veličine 95 x 114 cm koje je oko 1917. godine, oslikao Maksimilijan Vanka, veliko ime hrvatskog modernog slikarstva“, istakla je predstavnica Moderne galerije, dodavši da će slika s likom Dore Pejačević dodatno obogatiti fundus ove najveće Zbirke hrvatske moderne umjetnosti koja broji oko 10 tisuća eksponata, od toga 800-njak u stalnom postavu.
Svečanosti u Lumbeovom bečkom stanu nazočili su, uz domaćina i predstavnicu zagrebačke Moderene galerije, savjetnica za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji Ivana Karanušić te voditelj Muzičko informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb Davor Merkaš.
Donator se je zahvalio svima koji „iznova otkrivaju svijet njegove majke“, posebno Merkašu, idejnom začetniku ovog veoma značajnog i vrijednog likovno-glazbenog projekta koji „svojim znanstveno - istraživačkim radom doprinosi popularizaciji djela Dore Pejačević u Hrvatskoj i inozemstvu“.
„Ponosan sam na moju majku, koja je očito bila svjetska žena, no nažalost poznajem ju samo sa starih fotografija jer je umrla mjesec dana nakon moga rođenja“, sjetno je rekao Dorin sin koji je do šeste godine života živio kod bake i djeda (s majčine strane) u Našicama. Dodao je da je u posjed slike došao nakon smrti njegovog oca Ottomara von Lumbea.
Merkaš je rekao da postoji korespondencija na francuskom jeziku između Dore i slikara Vanka, koja govori o njihovom prijateljstvu. Dodao je da je za stvaralački opus ove „najbolje svjetske skladateljice prve polovice 20. stoljeća“ poseban interes pokazala njemačka tvrtka CPO koja je već izdala dva nosača zvuka s njenim djelima, dok su tri još u pripremi.
„Na pomolu je renesansa Dore Pejačević, koja će uz pomoć nosača zvuka i snimljenih djela s karakterističnim hrvatskim motivima, postati prepoznatljiva i dostupna ljubiteljima glazbe širom svijeta“, ustvrdio je Merkaš.
Dora Pejačević hrvatska je skladateljica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević. Rođena je 1885. godine u Budimpešti. Majka joj je bila mađarska barunica Lille Vay de Vaya, a otac hrvatski ban, grof Teodor Pejačević. Udala se je 1921. godine za Ottomara von Lumbea.
Porod prvog djeteta Theodora Lumbea u relativno kasnoj životnoj dobi bio je za nju fatalan. Poklonivši život svom djetetu, 30. siječnja 1923. godine, umrla je 5. ožujka iste godine u ženskoj klinici u Münchenu, od posljedica sepse.
Iza nje ostalo je 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe.
@miso ...mislim nista od odlicja...Dora ipak nije bila u partizanima