Krležina Saloma u režiji Branka Brezovca odlično se snašla u konzumerističkom raju, u utrobi trgovačkog centra Avenue Malla, gdje je u noći s ponedjeljka na utorak otvoreno ovogodišnje, jubilarno 25. izdanje Eurokaza.

Vrtuljak života i smrti

Podsjetimo, riječ je o ne odveć igranoj drami iz Krležina ciklusa, u čijem je središtu radnje ubojstvo proroka. Metafizički je to koloplet strasti, ljubomore, dekadencije, incestuoznosti, vrtuljak života i smrti. Brezovec ne provocira, već nas samo potiče na razmišljanje...
Krležina Saloma (Katarina Bistrović Darvaš) izrazito je hladna, bezvoljna, dosađuje se i jedina pomisao koja ju okupira je samoubojstvo. Nakon što zavede Johanaana (Mateo Ravlija), od kojega očekuje puno, ona otkriva kakav je on bezveznjak te traži njegovu smrt. No, tu se stvari gadno kompliciraju...
Dio scene i izvođača, kao i čitava publika smješteni su u metalnu kocku dimenzija 4x4 metra u koju se može natiskati 40 ljudi i koja se kreće na šinama. Zbijena poput sardina u limenci, publika je, htjela-ne htjela, uvučena u samu radnju jer glumci u skučenome prostoru dodiruju posjetitelje, čak se i spotiču o njih.
Žardinijere s cvijećem na ulazu u samoposluživanje poslužile su kao antička pozornica, baš kao i pokretne stepenice, prostorije kladionice, prodavaonice ili pak frizeraja... I gle čuda, to uopće nije narušilo biblijsku potku cijele priče, pridodavši joj jednu sasvim novu dimenziju. Tek na trenutak promatračevu bi pažnju omela kakva reklamna poruka s pozivom na sniženje. Kao i povremeno brujanje metalne kutije s posjetiteljima, koje nadglasava glumačke glasove. Pitali smo se je li to zbog prekomjerne težine publike ili netko nije dovoljno podmazao šine.

Kruna Krležine produkcije

Prisjetimo li se nedavne premijere “Gospode Glembajevih” u HNK u Zagrebu, kao i “Lede” koju je uprizorio Gavellin ansambl, Brezovčeva “Saloma” kruna je ovogodišnje produkcije Krležinih djela na hrvatskim pozornicama. Njome Brezovec pokazuje da je i dalje aktualan u povezivanju kulture i društvene stvarnosti, u ovom slučaju – konzumerizma.