Trijenale hrvatskog kiparstva koje počinje 28. lipnja u Gliptoteci HAZU nudi zanimljive radove domaćih umjetnika jer propituju društvo u mijeni, kreativno kritizirajući trivijalnosti svakidašnjice. Jedan od njih je i kipar Marin Marinić, poznat po skulpturama u prirodnoj veličini. Na Trijenalu izlaže Ratnika i Sveca, odnosno skulpture Gotovine i Stepinca.

 Dostojanstveni ratnik

 Skulpturu ratnika s likom našeg najpoznatijeg haaškog zatvorenika napravio je kako bi upozorio na situaciju u kojoj se ratnik našao, daleko od zemlje u koju se iz Francuske vratio na početku Domovinskog rata kako bi pomogao zemljacima.

– Boraveći u Londonu uočio sam kako su Englezi svim ratnim junacima podigli spomenike iako se zna da dobar dio njih nisu junaci i daleko su od veličina kakvima ih prikazuju. No njih to ne dira. U Hrvatskoj se, za razliku od Engleza, od Gotovinina života napravio šou jer je legionar i svašta mu se nastojalo prišiti. No suđenje je pokazalo kakav je čovjek – normalan, čvrst i dostojanstven, što sam ovim kipom želio pokazati. Iako je žrtva sustava, nevjerojatna je duhovna snaga koja iz njega izbija. Dostojanstvo sam prije svega želio istaknuti time što sam napravio ratnika bez oružja u ruci – kaže Marinić. Slično je i sa Stepincem, također postratnom žrtvom sustava, doduše drugačijom, no svejedno žrtvom.

Dvije skulpture nastale su tijekom ove godine u sklopu ciklusa “Mi Hrvati” koji nosi poruku kako je nužno da naučimo poštovati sebe, da vrednujemo pozitivne činjenice i ljude, a ne, kao što je sada slučaj, da u prvom planu bude samo ono negativno.

Poznato je, kaže, da su Hrvati u svijetu odlično prihvaćeni, da se dobro uklapaju u novim sredinama.

– Malo je znano da između Maora i Hrvata postoji velika povezanost, što sam prikazao prijašnjim skulpturama iz ciklusa “Mi Hrvati” – kaže Marinić.

A skulptura “Ratnik” dio je priče koju donosi novi broj magazina Kultura u velikoj temi o Trijenalu hrvatskog kiparstva.

Nova Kultura

Kultura je na kioscima u četvrtak, 31. svibnja, uz Večernji list, samo za tri kune i na neki način označuje pravi početak vrućeg ljeta, čemu je i posvećen ovaj broj magazina. Uz opsežni vodič za lipanj čitatelje podsjećamo i na najvažnije kulturne festivale koji slijede u srpnju i kolovozu, a sve kako bi na vrijeme planirali najuzbudljivije ljeto.

Vodimo ih i na dva najveća koncerta u lipnju: naši slavni čelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser čitateljima Kulture napisali su, uoči velikog koncerta u zagrebačkoj Areni 12. lipnja, pismo iz Amerike. Ono što nipošto ne smijete propustiti jest priča (i fotografija) o tome kako njihovi instrumenti putuju svijetom, a tu je i detaljna priča o Stingu, koji u Hrvatsku dolazi peti put, ovom zgodom onako kako ga obožavatelji najviše vole i cijene – kao rock zvijezda na čelu rock benda.

I glavna je tema broja pogled u budućnost: ugledni arhitekti i dizajneri samo za Kulturu osmislili su svoje vizije budućnosti Zagrebačkog velesajma. Njihove su ideje sjajne: od toga da on udomi arhivu hrvatske mode, preko kvarta posvećenog erotici, pa sve do mjesta u koje bi se uklopilo i stanovanje. Rubrika One dolaze, pak, predstavlja tri mlade glumice, budućnost hrvatskog glumišta, uz čije ćete kreacije zasigurno zaboraviti kojekakve starlete iz TV sapunica.

Bili smo i na snimanju drugog dijela filma “Zagrebačke priče”, koji je posvećen ljubavi, te donosimo iscrpan pregled – i ocjene – novih knjiga, filmova, glazbe...