Prijedlog izmjena Zakona o zaštiti životinja još uvijek nije došao na javnu raspravu, a prijepore već dulje vrijeme izaziva nepopularna inicijativa da se iz odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzmu činčile, koje se jedine u Hrvatskoj i uzgajaju za krzno.
I sve to događa se netom prije nego je trebalo završiti 10-godišnje prijelazno razdoblje dano uzgajivačima za prilagodbu, a 1. siječnja 2017. na snagu stupiti zabrana uzgoja životinja radi krzna. Do sada se tvrdilo da je preostalo 50-ak uzgajivača, što je tek petina od njihova broja iz vremena donošenja zabrane. No, samo Ministarstvo poljoprivrede nedavno je potvrdilo da je registrirano samo 20 uzgajivača. Ne zna se jesu li svi i dalje aktivni te koliko ih je s radom započelo nakon donošenja zabrane, kažu Prijatelji životinja.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu – Biljana Borzan, Ivan Jakovčić, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Andrej Plenković, Jozo Radoš, Davor Ivo Stier, Davor Škrlec, Dubravka Šuica i Ruža Tomašić – neovisno o političkoj opredijeljenosti, podržali su već postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Na to ih potiču etički i ekološki razlozi, većinski stav hrvatske i europske javnosti te pokazatelji smjera zakonodavstava članica EU-a.
Korak unatrag
U vrijeme donošenja zabrane Tonino Picula bio je jedan od predlagatelja skraćivanja prijelaznog roka s 10 na sedam godina. Saznavši za mogućnost ukidanja zabrane izjavio je: ''Čvrsto vjerujem da svi argumenti koji su prije deset godina išli u korist odredbi o zabrani uzgoja životinja radi krzna podjednako vrijede i danas te da bi nas njezino ukidanje civilizacijski vratilo korak unatrag. Desetogodišnji prijelazni period. predviđen odredbom, bio je i ostaje izraz uvažavanja argumenata poduzetnika koji su na raspolaganje dobili cijelo jedno desetljeće za prilagodbu svog poslovanja. Svatko tko i najmanje razumije poslovne cikluse ne može osporiti da se radi o iznimno susretljivoj i velikodušnoj gesti od strane zakonodavca".
Ivan Jakovčić na mogućnost ukidanja zabrane ili produljenja prijelaznog roka osvrnuo se riječima: ''Zgrožen sam najavom mogućeg ukidanja postojeće zabrane ili produljenja prijelaznog razdoblja za punu primjenu zabrane uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj. Toj se mogućoj odgodi snažno protivim. Zalažem se za neodgodiv prestanak pokolja životinja radi proizvodnje krzna. Smatram da je takva okrutna praksa, koja uzrokuje fizičku i psihičku patnju velikog broja nedužnih životinja, etički nedopustiva.''
Davor Škrlec izjavio je: "Odgovornost prema životinjskom svijetu i prirodi koja nas okružuje i čiji smo sastavni dio odražava najviši stupanj razvoja svijesti modernog društva kojemu kao čovječanstvo moramo težiti. Uzgoj životinja radi krzna, uz današnje mogućnosti kvalitetnih zamjenskih materijala, ne predstavlja zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, već isključivo pogrešno nametnuti trend koji ne vodi računa o prirodi i čovjeku. Imajući u vidu iznimno dugačko prijelazno razdoblje, konsenzus građana i struke, svaku izmjenu zakona u smjeru ukidanja zabrane uzgoja životinja radi krzna smatram neetičnom, neopravdanom i suprotno temeljnim načelima zaštite prava životinja koje zaslužuju našu brigu i poštovanje."
Zatvorene farme
Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica i Andrej Plenković izrazili su da, kao i njihovi kolege, u potpunosti podržavaju zabranu uzgoja krznaša.
Ruža Tomašić navodi: ''Dajem svoju podršku postojećoj odredbi Zakona o zaštiti životinjama iz 2006. godine kojom je zabranjen uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna. Smatram da je nepotrebno izuzeti činčile iz postojeće zabrane samo radi osobnog profita pojedinaca i pogodovanja tvrtkama koji na nemoralan način muče i usmrćuju životinje. Nažalost, činčile su u svojim prirodnim staništima dovedene do ruba istrjebljenja upravo zbog pohlepe pojedinaca i prodaje njihova krzna.''
Osim Hrvatske, potpune, kao i djelomične zabrane uzgoja životinja radi krzna donesene su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Austriji, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, BiH, Nizozemskoj, kao i u Danskoj, Belgiji te Njemačkoj i Švedskoj gdje su, zbog nemogućnosti poštovanja donesenih propisa, zatvorene upravo farme činčila.
U Nizozemskoj uzgoj činčila radi krzna zabranjen je još 1997. godine, a prošle godine sudskom odlukom potvrđena je zabrana uzgoja svih životinja radi njihova krzna. Iako se radi o državi koja je bila četvrti najveći svjetski uzgajivač kuna, odluka je donesena iz etičkih razloga. Prepoznajući situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska, podrška našoj zabrani stigla je i iz nizozemskog Ministarstva ekonomije. Prijatelji životinja vjeruju da će se tijekom i nakon javne rasprave izmjena Zakona o zaštiti životinja iskoristiti upravo za njegovo poboljšanje, a ne degradaciju.
