Tvrtkama bez ijednog zaposlenog u Hrvatskoj postupkom javne nabave dodijeljeni su poslovi vrijedni 783 milijuna kuna. Pokazala je to analiza javno dostupnih podataka o nabavama od 2009. do 2011. koju je izradio magistar Vuk Vuković s London School of Economics. Sporni podatak pokazao je i da je 117 tvrtki bez zaposlenih bilo jedini konkurent na javnom natječaju, a oko 500 milijuna kuna vrijednih poslova za državni sektor odrađen je bez radne snage jer je 193 tvrtke i nakon potpisivanja posla nisu nikoga zaposlile. To je Vukovića navelo na zaključak da se na natječajima ne koriste tržišni interesi nego da pretežu politički ili koruptivni faktori odlučivanja. Kao što postoje tvrtke bez zaposlenih koje pobjeđuju na javnim natječajima tako je do 2011. zabilježeno i 109 tvrtki koje u godini u kojoj su pobijedile kao najbolji ponuditelj državi i javnom sektor nisu imale prihoda, što drugim riječima znači da nisu ništa radile. Njima je dodijeljeno 150 milijuna kuna poslova.
Analiza koju je Vuković objavio u Banka Magazinu pokazuje i da je velik dio poslova dobivenih na javnim natječajima preplaćen. Naime, gotovo sva javna poduzeća plaćaju više od tržišne cijene. U nekim slučajevima platili su i 200 milijuna kuna više od tržišne cijene. Od analiziranih 4650 tvrtki čak je 2403 njih dobilo ugovor koji je do deset posto veći od njihovih godišnjih prihoda. Postoji 81 tvrtka koja je na javnom natječaju dobila ugovor i 500 posto veći od prihoda i njima su dodijeljeni poslovi ukupne vrijednosti od 1,4 milijarde kuna. Ekstrem predstavljaju 33 tvrtke koje su dobile ugovore 100 puta veće od njihovih prihoda. U takvim slučajevima država i javni sektor direktno su se izložili riziku da posao neće biti obavljen, a Vuković zaključuje da je u tim slučajevima javna nabava poslužila da se razviju pojedine tvrtke. Analizom ugovora koje su dobile tvrtke s neto gubitcima Vuković zaključuje da se javna nabava koristila kako bi se spasile interesne skupine.
Javnom nabavom stvara se i kasta tvrtki ovisnih o državi u širem smislu. Oko 30 posto javne nabave odrađuju tvrtke kojima je to osnovni prihod, a četiri milijarde kuna vrijedne poslove odradile su tvrtke kojima su ugovori s državom donijeli više od polovice ukupnih prihoda te godine.
-Opravdanje da je ponekad riječ o saniranju gubitaša i spašavanju radnih mjesta ima kratkoročan učinak jer se ne daje šansa uspješnim poduzetnicima koji bi doveli do novog zapošljavanja- komentira Vuković.
>> Kako se najbezbolnije riješiti viška zaposlenih - poticati radnike na mirovinu
Slika i prilika "slobodnog tržišta" i kapitalizma u hrvata..Vrlo dobro objašnjeno kako se sustavno krade, blagoslovljeno zakonima..Ali pustimo to, ajmo o titu i paveliću..